ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Mirovinski fondovi na hrvatskom tržištu zadovoljni su većinom odredbi prijedloga promjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, no ipak postoje prijedlozi dodatnih promjena koje nikome ne
idu na štetu, a mogu značajno koristiti osiguranicima, kazao je na današnjem susretu s novinarima predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.
ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Mirovinski fondovi na hrvatskom tržištu
zadovoljni su većinom odredbi prijedloga promjena Zakona o
obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, no ipak postoje
prijedlozi dodatnih promjena koje nikome ne idu na štetu, a mogu
značajno koristiti osiguranicima, kazao je na današnjem susretu s
novinarima predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za
upravljanje obveznim mirovinskim fondom.#L#
Najznačajnija promjena koju žele ugraditi u predloženi nacrt
zakona jest omogućavanje trgovanja s tzv. povezanim osobama,
odnosno institucijama koje su na bilo koji način povezane s
mirovinskim fondom, poput banke osnivača, što se posebno odnosi na
trgovanje obveznicama. Primjerice, Raiffeisen OMF obveznice ne
može kupovati od svog osnivača - banke Raiffeisenbank Austria, već
iz riznica drugih banaka, koje su pak osnivači nekog drugog fonda,
kojima je možda u interesu ne ponuditi najpovoljniju tržišnu
cijenu, pojasnio je Lamza.
Trenutni prijedlog zakona nudi samo dva rješenja - ili nastaviti
ovako trgovati, što je dugoročno nepovoljno ili trgovati s
povezanim osobama, ali preko posrednika, koji će tražiti i svoj
'dio kolača', a cijenu tog novog troška plaćat će osiguranici,
kazao je Lamza.
Kako bi se onemogućilo da se izravnim trgovanjem s povezanim
osobama ide nekom fondu u korist, fondovi predlažu da se
svakodnevno javno objavljuju izvješća o količinama i cijenama
transakcija, na temelju kojih bi regulator (HAGENA) mogao
reagirati na eventualno kršenje tržišnog ponašanja.
Jedna od značajnijih predloženih promjena odnosi se i na jamstveni
polog, koji sada mora biti u kunskom iznosu deponiran kod banke
skrbnika. Nedavne oscilacije tečaja kune tako su banka 'oduzele'
dio tih sredstava. Stoga treba omogućiti da se pologa deponira u
stranoj valuti, a dio uloži u trezorske zapise, čime se
minimaliziraju rizici, kazao je Lamza.
Uz spomenute fondovi predlažu cijeli niz ostalih promjena, od kojih
se velik broj veže uz mogućnosti veće diverzifikacije portfelja
fondova, a radna skupina zadužena za ovaj zakon njihove bi
prijedloge trebala razmotriti već sutra.
(Hina) rub ds