(ZBIRNO) IRI: REZULTATI ISPITIVANJA JAVNOG MNIJENJA U HRVATSKOJ (3)

Profil glasača HDZ U većoj mjeri ga podržavaju muškarci (27 posto) više nego žene (oko 18 posto). Dvadeset i pet posto osoba sa završenom osnovnom i 15 posto osoba sa završenom višom školom ili fakultetom. Također, tu stranku podjednako podupiru osobe svih dobnih skupina. Najveću potporu ima u Dalmaciji (31 posto) i Slavoniji (26 posto), a najmanju u Hrvatskom primorju i Istri (9 posto). HDZ više podržavaju osobe iz seoskih (28 posto) nego li gradskih naselja (19 posto). Tu stranku nešto manje podržavaju osobe iz kućanstava s natprosječnim ukupnim prihodima. Profil glasača SDP-a Podjednako ga podržavaju i muškarci i žene. Jedanaest posto osoba sa završenom osnovnom i 25 posto osoba sa završenom višom školom i fakultetom. Stranku nešto više podržavaju osobe srednje ili starije životne dobi. Najveću potporu ima u Zagrebu i okolici (14 posto) i Slavoniji (15 posto), a najmanju u Lici i Dalmaciji (11 posto). SDP više podržavaju osobe iz gradskih (15 posto) nego li seoskih naselja (9 posto). Tu stranku nešto više podržavaju osobe iz kućanstava s natprosječnim ukupnim prihodima. Profil glasača HSS-a Podjednako ga podržavaju i muškarci i žene. Podržava ga i 13 posto osoba sa završenom osnovnom školom i 5 posto sa završenom višom i fakultetom. Tu stranku nešto više podržavaju osobe srednje ili starije životne dobi. Najveću potporu ima u Sjevernoj Hrvatskoj (17 posto), a najmanju u Hrvatskom primorju i Istri (3 posto). HSS više podržavaju osobe iz seoskih (12 posto) nego li gradskih naselja (9 posto). Stranku nešto više podržavaju osobe iz kućanstava s najmanjim ukupnim prihodima. Profil glasača HNS-a Podjednako ga podržavaju i muškarci i žene, 3 posto osoba sa završenom osnovnom školom i 17 posto osoba s višom školom i fakultetom. Nešto više ga podržavaju osobe srednje ili mlađe životne dobi. Najveću podršku ima u Zagrebu i okolici (12 posto). Daleko ga više podržavaju osobe iz gradskih (11 posto) nego li seoskih naselja (5 posto). Nešto ga više podržavaju osobe iz kućanstava s natprosječnim ukupnim prihodima. Stavovi o privatizaciji Postavljeno je pitanje je li za Hrvatsku bolje da privatizira tvrtke kao što su INA, HEP i sl. ili da još ostanu u državnom vlasništvu? Da je bolje da ostanu u državnom vlasništvu misli 73 posto građana, da ih je bolje privatizirati 21 posto, a odgovor ne zna 6 posto građana. Pedeset i devet posto ispitanika smatra da bi u privatizaciji trebalo dati prednost domaćim kupcima. Da su česte svađe među koalicijskim partnerima smatra 43 posto ispitanih, da su to članovi Vlade 27 posto, za neprimjeren utjecaj investitora koji pokušavaju unaprijed doznati cijenu poduzeća kako bi ga mogli kupiti odlučilo se 13 posto, da su to pritisci raznih sindikata smatra 4 posto, a mišljenje nema 16 posto. Suradnja s Haškim sudom, odnos prema EU i Sloveniji Dvije trećine Hrvata mišljenja je da Hrvatska treba nastaviti suradnju s Haškim sudom ali i da njezini sudovi trebaju imati mogućnost ocjene utemeljenosti optužnica, pokazalo je istraživanje provedeno u ožujku. Šesnaest posto građana izrazilo je mišljenje da suradnju treba bezuvjetno nastaviti, a da 14 posto da treba prekinuti svaki oblik suradnje s Haškim sudom. Da je Hrvatska danas bliže ulasku u EU misli 58 posto građana, 23 posto da je u istom odnosu kao i ranije, a 12 posto građana da je dalje. Također, da je nedavna molba za primanje Hrvatske u članstvo u EU bila dobra odluka smatra 71 posto građana, a 15 samo posto da je bila loša. Pedeset i četiri posto ispitanih smatra da prilikom rješavanja problema sa Slovenijom treba ostati čvrsto i beskompromisno na stajalištima koja su u korist Hrvatske. Njih 41 posto smatra da Hrvatska treba biti čvrsta, ali da treba pristajati na nužne kompromise. (Hina-kraj) vl vl