DW 25. III. POHVALE PRESUDI HRVATSKIM BRANITELJIMA

DEUTSCHE WELLE - DW 25. III. 2003. Dobar znak za hrvatsko pravosuđe. Prilog Bettine Burkart. "Ipak je, dakle, moguće: nakon debakla procesa oko zarobljeničkog logora Lora u kojem su u studenom prošle godine svi optuženi oslobođeni krivnje, presuda iz Rijeke je dobra vijest za hrvatsko pravosuđe. Proces u slučaju Lora bacio je izrazito tmurnu sjenu na hrvatsko sudstvo zbog zataškavanja činjenica, zastrašivanja svjedoka, nestanka dokaznog materijala i izjava suca u korist optuženih. Nakon toga se postavljalo pitanje može li haaški sud dopustiti daljnja suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj. Kad se general Norac u veljači 2001. predao policiji, haaški sud je dopustio vođenje procesa u Hrvatskoj. Tada je 100 tisuća ljudi izašlo na ulice kako bi prosvjedovali zbog junaka iz takozvanog 'velikog domovinskog obrambenog rata'. Velik broj Hrvata, ne samo iz desnog političkog tabora, i dalje je uvjeren da pripadnici Hrvatske vojske nisu mogli počiniti ratne zločine, budući da su samo branili svoju zemlju i oslobodili je od okupatora. S obzirom na držanje velikog broja njezinih sunarodnjaka i pokušaja utjecaja na tijek procesa, sutkinja Ika Škarić zaslužuje pohvalu što je našla tako jasne riječi. Govorila je o 'režimu terora koji je vladao u Gospiću 1991.' i kritizirala 'konspiraciju šutnje' koja je tako dugo štitila zločince. Za takve izjave i danas je u Hrvatskoj potrebna hrabrost i velik osobni integritet. U hrvatskom odnosu s ratnom prošlošću nastao je novi detalj. S jedne strane je među pučanstvom rašireno uvjerenje da je svaki hrvatski borac mogao biti hrabri junak, a nikad ratni zločinac. S druge strane, vlada je uvijek iznova izražavala spremnost suradnje s haaškim sudom i pritom velike napore poduzimala da to izbjegne. Ona navodno ne zna gdje je nestali general Ante Gotovina, svim legalnim trikovima je izbjegla izručenje generala Janka Bobetka, optuženog također za ratne zločine. U ljeto 2001. vlada je zamalo pala zbog izručenja generala Rahima Ademija koji se dragovoljno predao. Prijepor oko generala Bobetka prošle je godine ponovo doveo do krajnje nezgodne situacije za vladu Ivice Račana i pokazao kako je vruća ta tema. S druge strane Zagreb je podnio zahtjev za kandidaturu u Europskoj uniji i već mjesecima za to vrbuje po čitavoj Europi. Hrvatska vlada mora znati - i zacijelo zna - da je pitanje suradnje s haaškim sudom mjerilo za pristup Europskoj uniji. Prosvjedi u Hrvatskoj nakon presude bili su umjereni, a i izjave političara svih boja bile su u normalnim okvirima. To je dobar znak. Sad bi više političara moralo postati svjesno svoje odgovornosti i ugledati se u hrabru sutkinju u Rijeci. Oni bi se intenzivnije morali pozabaviti činjenicom da su i u Hrvatskoj za vrijeme rata počinjeni ratni zločini kako bi se i javnost pomalo na to navikla. Samo tako se može s pravom upozoravati na nedostatak suradnje drugih država s haaškim sudom. Primjerice u slučaju Vukovara: više od 11 godina nakon ratnih zločina u tom istočnohrvatskom gradu još nije izrečena ni jedna presuda protiv odgovornih na srpskoj strani." (DW)