DW 25. III. SLOVENIJA I NOVE GRANICE EU-A

cije DEUTSCHE WELLE - DW 25. III. 2003. Tisak Nakon slovenskog referenduma - nove granice EU-a: šansa ili strava za Balkan? Slovenija je na referendumu u nedjelju podržala pristup zemlje Europskoj uniji i NATO-u. Čak je 90 posto građana glasovalo za ulazak u Europsku uniju. Nešto manje - dvije trećine birača - dalo je suglasnost za članstvo u Sjevernoatlanski vojni savez. Kakav će učinak ulazak Slovenije u obje organizacije imati za cijelu regiju? Komentar Andreja Smodiša: "Karte su podijeljene - počinje nova partija. Pitanje je međutim je li svima koji u njoj sudjeluju jasno da su se pravila igre promijenila. Slovenci možda znaju u što se upuštaju. Fantastično odobravanje s gotovo 90 posto za pristup Europskoj uniji - što je apsolutni rekord - dokazuje da se stanovnici najmanje zemlje srednje i jugoistočne Europe ne boje. Nije ni čudo: gospodarski pokazatelji su bolji nego u nekih današnjih članica Europske unije. To što je pristanak za ulazak u NATO u ovim ratnim vremenima sa 66 posto također neuobičajeno visok, može se objasniti s učinkom Europske unije. Vlada u Ljubljani očito je ulazak u obje institucije dobro objasnila sloganom na obje strane jedne medalje: 'Kod kuće u Europskoj uniji, sigurni u NATO'. Nova pravila igre glase: europsko tržište i obveze koje proizlaze iz NATO-a. Prvo donosi neugodnu konkurenciju i probleme na području poljoprivrede, drugo traži znatno veća izdvajanja za vojsku. To je u Sloveniji poznato i u nedjelju je prihvaćeno. No u susjednim zemljama u jugoistočnoj Europi nova pravila igre nisu pod svjetlima javnosti. Ulaskom Slovenije i Mađarske vanjske se granice Europske unije snažno pomiču prema jugu. Promet roba i usluga sa Slovenijom postat će teži, promet ljudi će se pojačati. Mala će zemlja time dobiti na značaju - psihološki to neće biti jednostavno za ostale zemlje nastale na području bivše Jugoslavije. Nedostatak službenih reakcija iz tih država govori sam za sebe: nove se okolnosti jednostavno ne razmatraju. Pri tome bi vlade od Zagreba preko Bukurešta do Tirane novo stanje trebale prihvatiti ne samo zbog mogućeg negativnog učinka - u dvostrukom se ulasku slovenskoga susjeda krije i mnogo toga pozitivnog. Odavno su prošla vremena kada se službena Ljubljana od Balkana htjela izdvojiti pod svaku cijenu. Odavno postoji izmjena iskustava na parlamentarnoj i ministarskoj razini. Parlamentarci i vladini službenici iz gotovo cijele jugoistočne Europe kod Slovenaca se obavješćuju o mogućim receptima ili o pogreškama u ponašanju s bruxellskom birokracijom. A što snažnije tim zemljama uspije da uz korektne političke odnose intenziviraju prvenstveno gospodarsku suradnju, to će se snažnije Slovenija unutar Europske unije angažirati za priključenje Balkana. Jedno od novih pravila igre stoga glasi: postoji razlog više za gradnju dobrih odnosa sa susjedima u jugoistočnoj Europi, poglavito sa Slovenijom. Tko se sjeća izrazito uspješnoga razdoblja kada je unijom predsjedavala Finska, zna da i neka mala zemlja na rubu Europske unije može nešto pokrenuti. I možda za kraj još jedno pravilo igre koje se mnogima stalno čini kao da je novo: stara SFRJ apsolutno je završena prošlost. Slovenija ju je s 90 posto stavila ad acta." (DW)