FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 24. III. SADAM JE ZAJEDNIČKI NEPRIJATELJ ŠIITA I SAD-A

US-IQ-ratovi-Nac. manjine i etn. zajednice-Ratovi-Politika VOA 24. III. Sadam je zajednički neprijatelj šiita i SAD-a GLAS AMERIKE - VOA24. III. 2003.Neprijatelj mog neprijatelja moj je prijatelj - šiitski imam o Iraku i Americi. Prilog Jenny Badner.Irak je zemlja mnogih etničkih i vjerskih skupina. Najbrojnija među njima s oko 60 posto su šiitski muslimani, od kojih su mnogi teško propatili pod režimom Sadama Huseina. Čelnici šiitskih muslimanskih zajednica u Americi brižno prate zbivanja u njihovoj negdašnjoj domovini. Nadaju se da je blizu kraj patnji njihovih sunarodnjaka te da će Irak postati pravedna i slobodna zemlja.U New Yorku imam šeik Fadhel Al Sahlani, čelnik najveće šiitske vjerske zajednice u Americi, pozorno prati na televiziji sve vijesti o vojnoj kampanji koju predvode Sjedinjene Države. Kaže da je izgubio telefonsku vezu sa svojom obitelji u Basri, na jugu Iraka. Zabrinut je zbog mogućih žrtava među nevinim civilima. Ali, kaže, podržava sve napore protiv režima Sadama Huseina zbog patnji koje je, pod njim, proživio irački narod:= Protivimo se ratu, osim u slučaju kada je to posljednje rješenje da se ukloni ova rak rana. Ovo je posljednja opcija i može se, kao takva, opravdati. Molimo se Bogu da rat bude što kraći, da Iračani dobiju novu vladu koja bi slijedila ljudske zakone, i živjela u miru
GLAS AMERIKE - VOA 24. III. 2003. Neprijatelj mog neprijatelja moj je prijatelj - šiitski imam o Iraku i Americi. Prilog Jenny Badner. Irak je zemlja mnogih etničkih i vjerskih skupina. Najbrojnija među njima s oko 60 posto su šiitski muslimani, od kojih su mnogi teško propatili pod režimom Sadama Huseina. Čelnici šiitskih muslimanskih zajednica u Americi brižno prate zbivanja u njihovoj negdašnjoj domovini. Nadaju se da je blizu kraj patnji njihovih sunarodnjaka te da će Irak postati pravedna i slobodna zemlja. U New Yorku imam šeik Fadhel Al Sahlani, čelnik najveće šiitske vjerske zajednice u Americi, pozorno prati na televiziji sve vijesti o vojnoj kampanji koju predvode Sjedinjene Države. Kaže da je izgubio telefonsku vezu sa svojom obitelji u Basri, na jugu Iraka. Zabrinut je zbog mogućih žrtava među nevinim civilima. Ali, kaže, podržava sve napore protiv režima Sadama Huseina zbog patnji koje je, pod njim, proživio irački narod: = Protivimo se ratu, osim u slučaju kada je to posljednje rješenje da se ukloni ova rak rana. Ovo je posljednja opcija i može se, kao takva, opravdati. Molimo se Bogu da rat bude što kraći, da Iračani dobiju novu vladu koja bi slijedila ljudske zakone, i živjela u miru sa svojim susjedima i drugim zemljama svijeta. Već dvanaest godina šeik Al Sahlani živi u New Yorku gdje je na čelu šiitskog muslimanskog centra koji čini oko pet tisuća obitelji, ponajviše podrijetlom iz Pakistana, Indije, Libanona i Afganistana. Iz vremena dok je još živio u Iraku, imam se sjeća kako je Sadam Husein tražio od vjerskih čelnika da ga hvale u svojim propovijedima. Oni koji to nisu učinili bili bi zatvoreni, mučeni ili bi jednostavno nestali. Pripovijeda da zna najmanje dvadeset- petoricu vjerskih čelnika koji su netragom nestali. Šeik Al Sahlani žali što Sjedinjene Države nisu podržale propali ustanak šiita i Kurda protiv režima Sadama Huseina 1991. godine nakon kojeg su tisuće bile pobijene, a deseci tisuća su izbjegli iz Iraka: = Sada je međutim isti cilj i za Iračane i za Sjedinjene Države i vrijedi se prisjetiti stare izreke: 'Neprijatelj mog neprijatelja moj je prijatelj.' Imamo istog neprijatelja, a to je Sadam. U tom pogledu smo mi prijatelji. Nakon toga, tko zna. Šeik Al Sahlani kaže da većina Iračana želi da obnovu posljeratnog Iraka predvode Ujedinjeni narodi: = Nakon rata, mi Iračani željeli bismo vladati vlastitom zemljom na demokratski način koji je u skladu s našim pogledima, našim vjerskim uvjerenjima, našim tradicijama. Ne bismo željeli da nam itko nameće neku vrstu vladavine. Šeik Al Sahlani vjeruje da okviri demokratskog Iraka mogu biti postavljeni za oko godinu dana. On isto tako drži da sve iračke razne etničke i vjerske skupine mogu živjeti u miroljubivoj koegzistenciji kada jednom ne bude Sadama. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙