ZAGREB, 24. ožujka (Hina)BAGDAD - Irački predsjednik Sadam Husein obratio se u ponedjeljak putem državne televizije iračkom narodu pohvalivši otpor iračke vojske američkim i britanskim snagama, te najavivši iračku pobjedu. "Budite
strpljivi, pobjeda se približava", rekao je Sadam Husein, koji je svoj 20-minutni govor čitao odjeven u vojnu odoru, ispred bijelog zida na kojem se nalazila iračka zastava. On je pohvalio "hrabar" doprinos iračke vojske u otporu američko- britanskoj invaziji koja je pokrenuta u utorak. Nije jasno gdje je i kada Sadamov govor snimljen, ali činjenica da su u njemu spomenute borbe za stratešku luku Umm Qasr, te drugi sukobi, sugerira da je govor snimljen u posljednja dva dana.BAGDAD - U posljednja 24 sata u savezničkim napadima poginula su 62 Iračana a više od 400 ih je ranjeno, rekao je irački ministar informiranja Mohammed Said al-Sahaf u ponedjeljak. On je, na konferenciji za novinare u Bagdadu, kazao kako su u tom gradu tijekom bombardiranja ozlijeđene 194 osobe, ali da nitko nije poginuo. Najviše poginulih je u mjestu Babel, južno od Bagdada, te 14 poginulih u Basri.DOHA - Invazija na Irak pod vodstvom SAD-a, koja je počela u četvrtak, traje u ponedjeljak već više od 100 sati, što je dulje od
ZAGREB, 24. ožujka (Hina)
BAGDAD - Irački predsjednik Sadam Husein obratio se u ponedjeljak
putem državne televizije iračkom narodu pohvalivši otpor iračke
vojske američkim i britanskim snagama, te najavivši iračku
pobjedu. "Budite strpljivi, pobjeda se približava", rekao je Sadam
Husein, koji je svoj 20-minutni govor čitao odjeven u vojnu odoru,
ispred bijelog zida na kojem se nalazila iračka zastava. On je
pohvalio "hrabar" doprinos iračke vojske u otporu američko-
britanskoj invaziji koja je pokrenuta u utorak. Nije jasno gdje je i
kada Sadamov govor snimljen, ali činjenica da su u njemu spomenute
borbe za stratešku luku Umm Qasr, te drugi sukobi, sugerira da je
govor snimljen u posljednja dva dana.
BAGDAD - U posljednja 24 sata u savezničkim napadima poginula su 62
Iračana a više od 400 ih je ranjeno, rekao je irački ministar
informiranja Mohammed Said al-Sahaf u ponedjeljak. On je, na
konferenciji za novinare u Bagdadu, kazao kako su u tom gradu
tijekom bombardiranja ozlijeđene 194 osobe, ali da nitko nije
poginuo. Najviše poginulih je u mjestu Babel, južno od Bagdada, te
14 poginulih u Basri.
DOHA - Invazija na Irak pod vodstvom SAD-a, koja je počela u
četvrtak, traje u ponedjeljak već više od 100 sati, što je dulje od
kopnenih operacija tijekom Zaljevskog rata 1991. godine. U
ponedjeljak ujutro u 9:30 h po mjesnom bagdadskom vremenu, američka
vojna akcija u Iraku traje već 100 sati, a rok od 100 sati odredio je
1991. godine tadašnji američki predsjednik George Bush kao
optimalan za kopnenu ofenzivu kojom je poražena iračka vojske.
Ispunjavanje tog cilja još je neizvjesno za njegova sina, sadašnjeg
američkog predsjednika Georgea W. Busha. "Ovo je samo početak teške
borbe", upozorio je Bush Amerikance nakon što su iračke snage
uspjele usporiti američko napredovanje prema glavnom gradu
Bagdadu.
NEDALEKO OD NASIRIJE - Američki marinci još su u ponedjeljak rano
ujutro bili blokirani kod Nasirije u južnom Iraku, ključnom gradu
za otvaranje drugog kraka prodora prema Bagdadu, nakon što su u tom
području u nedjelju pretrpjeli značajne gubitke. Izvjestitelj
Reutersa koji se nalazi sa savezničkim snagama rekao je da su
vojnici trebali osigurati dva mosta preko Eufrata oko 375 km
jugoistočno od Bagdada, ali ih je u nedjelju zaustavila skupina
Fedajina, koji su pod izravnim zapovjedništvom predsjedničke
palače.
CHAMCHAMAL - Sve veći broj američkih vojnika na sjeveru Iraka i prve
zračne uzbune na isturenim obrambenim iračkim položajima, mogli bi
biti nagovještaj otvaranja druge, manje fronte u američkom ratu
protiv Iraka. Američki borbeni zrakoplovi napali su u ponedjeljak
brdovito područje istočno od Kirkuka, grada poznatog po
proizvodnji nafte, a riječ je o prvim takvim napadima u tom
području. Kurdski dužnosnici, koji nadziru obližnji Chamchamal,
rekli su da imaju izvješća prema kojima je bombardiran i Mosul.
WASHINGTON - Američki predsjednik George Bush nije vidio snimke
američkih vojnika koje su Iračani ubili ili zarobili, izjavio je
dužnosnik Bushove administracije. Snimke ubijenih ili zarobljenih
vojnika prikazane su u SAD-u nakratko na samo jednoj tv-postaji,
CBS-u. Ostale tv-postaje odlučile su ne prikazati ih,
opravdavajući svoju odluku strahom od kritika građana te ženevskom
konvencijom o odnosu prema ratnim zatočenicima.
ŽENEVA - Nekoliko zemalja i organizacija pozvalo je u ponedjeljak
SAD na obustavu rata protiv Iraka i novu rezoluciju UN-a o toj
zemlji. Kineski premijer Wen Jiabao iskoristio je posjet svojeg
pakistanskog kolege Zafarullaha Jamalia kako bi uputio poziv za
prestankom napada na Irak. Grčko predsjedništvo EU zatražilo je da
Vijeće sigurnosti UN-a usvoji "novu rezoluciju" o Iraku kojom bi se
"odredila uloga UN-a" za humanitarnu pomoć i obnovu zemlje, izjavio
je grčki ministar vanjskih poslova Panos Beglitis. Svjetska
islamska liga pozvala je SAD da obustavi svoju ofenzivu na Irak,
ocijenivši da će taj rat samo dodatno osnažiti sukob civilizacija.
Francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin odbacio
je u ponedjeljak u Ženevi ideju o jednostranoj i preventivnoj
upotrebi sile kako bi se poštivala ljudska prava, aludirajući time
na Irak. Udruga za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW)
zatražila je u ponedjeljak od Povjerenstva UN-a za ljudska prava,
koje trenutno zasjeda u Ženevi, održavanje posebnog zasjedanja
posvećenog Iraku. HRW ističe da je to nužno kako bi se zaštitila
ljudska prava tijekom i poslije rata.
RAMSTEIN - Prvi saveznički vojnici ranjeni u Iraku prebačeni su u
ponedjeljak u američku vojnu bazu u Ramsteinu, izvijestio je
glasnogovornik baze, narednik John Hanson. Ukupno je u ponedjeljak
u američku vojnu bolnicu u Landstuhlu, koja je od vojne baze u
Ramsteinu udaljena nekoliko kilometara, prebačeno dvanaest
ozlijeđenih vojnika, izvijestila je glasnogovornica bolnice Marie
Shaw.
ATENA/MANILA - Grčka i Filipini objavili su u ponedjeljak da su
protjerali iračke diplomate, dok je Pakistan kategorički odbio to
učiniti. Grčka, koja trenutačno predsjedava Europskom unijom,
protjerala je visokorangiranog iračkog diplomata, naglasivši da ne
namjerava zatvoriti veleposlanstvo. "Iračkom diplomatu, drugom po
važnosti u veleposlanstvu, rečeno je da napusti Grčku jer je
sudjelovao u aktivnostima koje izlaze izvan okvira njegovih
diplomatskih dužnosti", rekao je glasnogovornik ministarstva
vanjskih poslova Panos Beglitis. Filipini, u kojima su uvedene
posebne mjere opreza zbog mogućeg nasilja pobunjenika kao odgovor
na američki napad na Irak, protjerali su višeg iračkog diplomata i
jednog zaposlenika u veleposlanstvu, koji nema diplomatski status.
Oni moraju napustiti zemlju u roku od tri dana, a optuženi su za
špijunažu. Pakistan je katogorički odbacio mogućnost
protjerivanja iračkih diplomata na zahtjev Sjedinjenih Država.
PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac zahvalio je u
ponedjeljak papi Ivanu Pavlu Drugom na gorljivom javnom
protivljenju napadu na Irak i neumornoj borbi za mir. "Želio bih
Vašoj Svetosti zahvaliti na neumornim naporima za očuvanje mira i
pokušajima da se svi ljudi dobre volje mobiliziraju u tom smjeru",
stoji u Chiracovom pismu Papi objavljenom u javnosti u ponedjeljak.
Chirac je također predložio da Vatikan i Francuska nastave
zajednički raditi na osiguranju provedbe međunarodnih zakona,
pravde i dijaloga među ljudima.
ZAGREB/BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a George Robertson u
ponedjeljak je izrazio zadovoljstvo rezultatima referenduma u
Sloveniji na kojem se tamošnje stanovništvo odlučilo pristupiti
Savezu, navodi se u priopćenju objavljenom u Bruxellesu.
"Pozdravljam povjerenje koje su Slovenci dali NATO-u. Također
pozdravljam njihovu volju da preuzmu obaveze članstva u Savezu",
navodi se u Robertsonovom priopćenju. Na nedjeljnom referendumu za
uzlazak u NATO glasalo je 66 posto Slovenaca.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je izjavio
da je pitanje "teritorijalnog integriteta" Rusije, odnosno pitanje
neovisnosti Čečenije - "zaključeno", nakon referenduma održanog u
nedjelju na kojemu su Čečeni, prema njegovim riječima, "izabrali
mir", izvijestio je Itar-Tass. Rezultati referenduma pokazuju da
smo "zaključili i posljednji ozbiljan problem povezan s
teritorijalnim integritetom Rusije", kazao je ruski predsjednik.
Ustav koji je u nedjelju usvojila velika većina Čečena, potvrđuje
"neotuđivu" povezanost Čečenije i Rusije.
(Hina) dj dj