LJUBLJANA, 24. ožujka (Hina) - Nedjeljni referendum na kojemu su Slovenci rekli veliko "da" Europi i malo manji "da" NATO-u ostavlja mnogo neodgovorenih pitanja i prostora za naknadne analize unatoč velikom oduševljenju koji su
njegovim rezultatom pokazali domaći političari, te čelnici iz Bruxellesa, navodi današnji slovenski tisak.
LJUBLJANA, 24. ožujka (Hina) - Nedjeljni referendum na kojemu su
Slovenci rekli veliko "da" Europi i malo manji "da" NATO-u ostavlja
mnogo neodgovorenih pitanja i prostora za naknadne analize unatoč
velikom oduševljenju koji su njegovim rezultatom pokazali domaći
političari, te čelnici iz Bruxellesa, navodi današnji slovenski
tisak.#L#
"Za slovensku je budućnost NATO samo sporedna epizoda, dok je
Europska unija glavna tema iako se činilo da je u svijesti birača EU
nešto samo po sebi razumljivo, dok su o pristupanju NATO savezu
razmišljali kao o sudbinskom pitanju", ocjenjuje u svom komentaru
ljubljansko "Delo", vodeći slovenski list.
"Naša se vojska mora transformirati bez obzira na NATO, na iračku
krizu ne možemo djelovati, ali s odlukom o ulasku u Europsku uniju
postajemo sasvim nova država", ocjena je koju u komentaru "Dela"
daje Marko Pečauer, dodajući kako bi bilo bolje da su organizirana
dva posebna referenduma o EU i O NATO savezu jer bi se na taj način
biračima bolje objasniti kako te integracije djeluju na
međunarodni položaj Slovenije i što donose.
Kako ocjenjuje ljubljanski dnevni list "Dnevnik", usporedba
nedjeljnog referenduma s referendumom na kojemu su Slovenci 1990.
glasovali o stvaranju samostalne države, o čemu su govorili
političari tvrdeći kako je riječ o povijesnoj odluci, malo je
nategnuta. Na referendumu 1990. glasovalo je više od 90 posto
birača koji su velikom većinom odabrali vlastitu suverenu državu,
dok ove nedjelje 40 posto Slovenaca nije došlo na birališta.
"Postoci glasovanja za NATO bili su posebno niski zbog složenih
međunarodnih okolnosti. Taj niski postotak znači da se je nacija
morala odlučivati trijezno, a ne euforično. Zato je i šampanjca
popijeno mnogo manje nego 1990. Ipak, odluka jest bila povijesna:
još smo jednom glasovali da moramo živjeti skupa s drugim nacijama.
Jučer su doduše padale i bombe. No, padale su i prije, padat će i
kasnije, s nama, bez nas, možda i po nama. Sa Nato savezom ili bez
njega. U svakom slučaju, idemo dalje, prema kraju našeg
referendumskog puta koji već sada ima jasan cilj - svibanj 2004.
godine, kada postajemo punopravni članovi integracija", piše u
komentaru "Dnevnika" zamjenik glavnog urednika Miran Lesjak.
(Hina) fl sb