UGROŽENA ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA U IRAKU

WASHINGTON, 21. ožujka (Hina/Reuters) - U američkome napadu na Irak mogle bi biti uništene umjetnine od neprocjenjive vrijednosti, ali bi se mogla stvoriti i mogućnost očuvanja starina koje su pljačkane i oštećene tijekom deset godina UN-ovih sankcija, piše časopis "Science".#L# "U usporedbi s ljudskim patnjama, čini se da su materijalne stvari manje važne, ali i one su ugrožene, a važan su dio svjetske kulturne baštine", piše McGuire Gibson sa Sveučilišta u Chicagu. Irak posjeduje golemo arheološko bogatstvo i bila bi tragedija za cijelo čovječanstvo da ta nalazišta budu izgubljena zbog političkih previranja ili odluka donesenih u cilju ostvarivanja kratkoročne ekonomske koristi. Irak je zapravo nekadašnja Mezopotamija, područje na kojemu se u četvrtome tisućljeću prije Krista razvila najstarija civilizacija. Tim područjem i njegovim glavnim gradovima vladali su Sumerani, Akađani, Babilonci, Asirci, Grci te Parti i Sasanidi iz Irana, da bi na kraju njime ovladali Arapi. Samo ime Mezopotamija dolazi iz grčkoga i u hrvatskome se udomaćio kao Međurječje, područje između Eufrata i Tigrisa. Jedna od opasnosti jest dulje trajanje vojnih operacija pri čemu bi vojnici morali kopati rovove i skloništa. Pritom će vjerojatno tražiti povišeni teren, a to je u Iraku gotovo uvijek nekakvo zemljom prekriveno arheološko nalazište. McGuire Gibson se nada da će precizno bombardiranje poštedjeti nalazišta, jer npr. abasidska palača iz 12. stoljeća nalazi se odmah uz iračko Ministarstvo obrane, a već je bila oštećena u Zaljevskome ratu 1991. Gibson je puno radio u tome području i nada se da će arheolozi iz cijeloga svijeta opet biti pozvani u Irak kako bi pomogli pri pregledu nalazišta i popravljanju štete, ali i kako bi tražili nova arheološka nalazišta. "Gotovo je nemoguće procijeniti broj arheoloških nalazišta u Iraku. Tamo vjerojatno postoji, prema vrlo skromnim procjenama, 25 tisuća većih humaka, a svaki od njih okružen je desecima sela i gradića", smatra Gibson. (Hina) rug vm