BEČ, 19. ožujka (Hina) - Prošle su godine u svijetu ubijena 54 novinara, a sloboda medija na različite je načine prekršena u 176 zemalja, stoji u najnovijem izvješću Međunarodnog novinarskog instituta objavljenom u srijedu.
BEČ, 19. ožujka (Hina) - Prošle su godine u svijetu ubijena 54
novinara, a sloboda medija na različite je načine prekršena u 176
zemalja, stoji u najnovijem izvješću Međunarodnog novinarskog
instituta objavljenom u srijedu.#L#
Po podacima Instituta, najviše je novinara ubijeno u Južnoj Americi
(22), Aziji (13), Europi (10) i Bliskom istoku (7).
Novinarima je najteže bilo raditi u Kolumbiji, gdje ih je ubijeno 15
i u Rusiji, u kojoj je prošle godine smrtno stradalo osam novinara.
Institut posebno upozorava na štetan utjecaj rata protiv terorizma
na slobodu medija, u prvoj godini nakon terorističkih napada na SAD
11. rujna 2000. godine.
"Vlade širom svijeta koriste rat protiv terorizma za svoje
kratkoročne interese. I dok su neke dodatne sigurnosne mjere
legitimne, neke vlade su, u ime rata, donijele restriktivne zakone,
smanjile slobodan protok informacija, uhitile novinare, zatvarale
medije i sprečavale slobodu izražavanja drugačijeg mišljenja".
Tako su u Sjedinjenim Državama protuterorističke mjere izazvale
strah od narušavanja ravnoteže između sigurnosti i sloboda, stoji u
izvješću.
Rad medija u nekim južnoameričkim zemljama otežavaju preveliki
porezi i ekonomska recesija.
Medijsko stanje u Hrvatskoj u izvješću je ocijenjeno složenim, no
boljim nego ranijih godina.
U Hrvatskoj Institut bilježi 31 slučaj kršenja medijskih sloboda,
osobito na lokalnoj razini, gdje su mediji izloženi jakom pritisku
lokalnih političara.
Također se navodi broj od preko tisuću tužbi za naknadu štete zbog
narušene časti i ugleda, u kojima tužitelji traže ukupno 50
milijuna eura odštete.
Među povredama medijskih sloboda istaknuti su slučajevi kada
uredništvo HTV-a nije dopustilo gostovanje čelnika udruge za
zaštitu homoseksualaca Dorina Manzina u emisiji "Nedjeljom u dva"
te slučaj kada su ratni invalidi iz Osijeka spriječili tiskanje
lokalnog "Osječkog doma", s popisom invalida koji primaju vojne
mirovine i podacima o njihovu invaliditetu.
Institut pozitivnim događajem na hrvatskoj medijskoj sceni smatra
pojavu nekoliko novih novinskih izdanja, a osobito važnim
događajem drži početak prodaje srbijanskih novina i magazina u
Hrvatskoj nakon 11 godina prekida.
(Hina) bcav maš