ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Irak, država koja već mjesecima ne prestaje biti glavnom temom svjetskih medija, pod vodstvom Sadama Huseina postala je zemlja, čiji je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika tek oko 2.500 američkih
dolara unatoč činjenici da su joj zalihe nafte druge po veličini na svijetu.
ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Irak, država koja već mjesecima ne
prestaje biti glavnom temom svjetskih medija, pod vodstvom Sadama
Huseina postala je zemlja, čiji je bruto domaći proizvod po glavi
stanovnika tek oko 2.500 američkih dolara unatoč činjenici da su
joj zalihe nafte druge po veličini na svijetu.#L#
O razvijenosti zemlje, koja je nekad bila kolijevka civilizacije,
svjedoči što 24 milijuna stanovnika danas raspolaže s ukupno manje
od 700 tisuća fiksnih telefonskih linija i s manje od 50
televizijskih prijemnika na tisuću stanovnika.
Jezgru današnjeg Iraka čini područje između Eufrata i Tigrisa,
odnosno Mezopotamija, jedna od kolijevki civilizacija.
U Srednjem vijeku područje današanjeg Iraka bilo je središte
Perzijskog carstva, a Bagdad kulturni i politički glavni grad
područja od Maroka do indijskog poluotoka. U 13. stoljeću zemljom
su zavladali Mongoli, a nakon tog razdoblja područje nema
značajniju ulogu u regiji sve do formiranja iračke države 1932.
godine.
Hašemitska monarhija svrgnuta je 1958. godine, a nakon državnog
udara izvršenog 1968. godine Irak je postao jedan od centara
arapskog nacionalizma pod kontrolom vladajuće stranke Ba'as.
Zahvaljujući nafti zemlja se obogatila, a kada je 1979. godine
Sadam Husein došao na vlast, nafta je predstavljala 95 posto izvoza
zemlje. Zbog UN-ovih sankcija, nametnutih nakon rata u Zaljevu,
Irak nije smio izvoziti naftu, međutim, posebnim programom "nafta
za hranu" utvrđene su količine nafte koje Irak smije izvesti, a od
zarađenog novca smije kupiti lijekove, hranu i osnovne potrepštine
za svoje stanovnike.
Irak je pokrenuo dva velika rata - osamdesetih godina 20. stoljeća
protiv Irana i 1991. godine invaziju Kuvajta - a danas se nalazi
pred velikom opasnošću izbijanja trećeg rata.
Ali rat s Iranom (1980. do 1988. godine) te rat u Perzijskom zaljevu
(1991. godine), zajedno s nametanjem međunarodnih sankcija, imali
su poražavajući učinak na iračko gospodarstvo i stanovnike.
Vojni proračun zemlje, po posljednjim dostupnim podacima iz 2001.,
iznosio je oko 1.4 milijarde dolara.
Ujedinjeni narodi 1991. godine objavili su da je Irak doveden u
stanje predindustrijske revolucije, a kasnija izvješća svjedoče o
tome da veliki broj stanovništva živi ispod razine siromaštava.
U Iraku živi 24 milijuna stanovnika, glavni su jezici arapski i
kurdski, a glavna religija islam.
U zemlji čvrstu kontrolu nad svim oblicima medija imaju vlada i
stranka Ba'as. Mediji ne prenose stajališta iračke oporbe kao ni
međunarodna stajališta. Jedina misija iračkih medija je da prenose
državnu propagandu i veličaju "lik i djelo" Sadama Huseina.
Na čelu velikog medijskog carstva nalazi se Sadamov sin Uday. On je
također i predsjednik državne unije novinara, koji su ga imenovali
"novinarom stoljeća" zbog njegove "inovativne uloge i doprinosa
stanju iračkih medija".
Na sjeveru zemlje, gdje je većinsko kurdsko stanovništvo osnovalo
polu-autonomnu regiju, djeluje više kurdskih radio i televizijskih
postaja.
Stanovnici Iraka praktički ne koriste Internet, a korištenje weba
je također pod potpunom kontrolom vlasti.
(Hina) nab ps