NJ 15. III. DPA: REFERENDUM U SLOVENIJI

NJEMAČKA DPA 15. III. 2003. Slovenija očekuje potvrdni ishod referenduma o pristupu EU i NATO- u "Nitko ne sumnja da će se 1,6 milijuna slovenskih birača na referendumu o pristupu Slovenije EU i NATO-u jasno očitovati u prilog Europi. Tako je bilo i 23. prosinca 1990., kada je više od 88 posto Slovenaca - tada još građana Jugoslavije, zahvaćene procesom raspada - glasalo za suverenitet Slovenije. Bio je to istodobno glas za europsku budućnost malene alpske republike, koja je u lipnju 1991. proglasila nezavisnost. Iako su Slovenci proteklih godina vjerojatno bolje upoznali i negativne strane politike u EU te iako je čarobna riječ 'Europa' donekle izgubila svoju gotovo magičnu moć, većinska potpora pristupu EU nikada nije u Sloveniji bila posebno ugrožena. Sve vladajuće stranke i najveće oporbene skupine čvrsto podupiru pristup EU; euroskeptični tonovi gotovo se i ne razabiru. Usprkos relativnom blagostanju - s BDP-om od oko 16 tisuća eura po stanovniku Slovenija zauzima drugo mjesto u skupini deset novih članica EU (prvo pripada Cipru) - Ljubljana je pregovorima uspjela otkloniti prijeteći status članice, obvezne uplaćivati neto- doprinos u bruxellesku blagajnu. Ustupci Europske unije u pitanju izravnih subvencija za seljake umirio je i seljački lobby. U veljači su se u pravilu međusobno posvađane parlamentarne stranke napokon uspjele dogovoriti i oko ustavnih reformi, nužnih za pristup Slovenije EU. Sva ispitivanja javnog mnijenja pokazivala su u posljednje vrijeme sve veću potporu građana pristupu EU. Najpouzdanija analiza naklonosti birača u Sloveniji, 'Politički barometar' Instituta za društvene znanosti u Ljubljanji, pokazala je da će na referendum izaći točno 88 posto birača i prognozirala da će za pristiup EU glasati njih 71 posto. 'Pozitivan ishod referenduma za pristup EU već je osiguran', zaključio je šef Instituta za društvene znanosti Niko Toš. Drugačija je situacija s pozitivnim odnosom građana prema pristupu Slovenije NATO-u. Do početka ožujka javno mnijenje o članstvu Slovenije u zapadnom obrambenom savezu bilo je podijeljeno, pri čemu su diplomatska rovovska bitka u okviru iračke krize i ratna prijetnja dodatno prigušili želju za pristupom NATO-u. Po mišljenju mnogih političkih promatrača u Ljubljani vlada nije pokrenula ni otvorenu raspravu u javnosti o prednostima i nedostacima članstva u NATO-u. Čelni slovenski političari žalili su se u prvom redu da javnost potcjenjuje ugrožavanje nacionalne sigurnosti u suvremenom svijetu ali su istodobno građanima ostali dužni informaciju o točnim troškovima članstva u NATO-u. Pritom valja napomenuti da većina Slovenaca jako vodi računa o brojkama - bilo da je riječ o tolarima, eurima ili dolarima. Za uzdah olakšanja među zagovornicima NATO-a unutar vlade ali i u širokim krugovima oporbe pobrinuli su se napokon i visoki politički gosti, koji su kratko uoči referenduma doputovali u Ljubljanu - među njima njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer i glavni tajnik NATO-a George Robertson - i Slovencima toplo preporučili članstvo u obrambenom savezu. Napokon, anketa 'Političkog barometra' pokazala je da će 52 posto građana na predstojećem referendumu zasigurno glasati za pristup NATO-u te da je udio građana koji su čvsto odlučili zaokružiti niječan odgovor spao na 28 posto. Uzlazni trend u pitanju potpore članstvu u NATO-u ne bi više trebao zaustaviti ni početak rata u Iraku, ocijenio je stručnjak za demoskopiju Toš. Tako je premijer Anton Rop mogao pred novinarima ustvrditi da su članstvo Slovenije u EU i NATO-u 'dvije strane iste medalje'. Čini se da će 23. ožujka takav način razmišljanja na kraju ipak prevladati", zaključuje na kraju priloga dopisnik Igor Bergant.