KLIMATSKE PROMJENE UZROKUJU PROMJENU ROTACIJE ZEMLJE

ZAGREB/WASHINGTON, 16. ožujka (Hina) - Zbog dinamične Zemljine klime, vjetrovi i sistemi atmosferskog tlaka doživljavaju stalne promjene, što može utjecati na način na koji naš planet rotira oko svoje osi, pokazalo je najnovije istraživanje.#L# NASA-ina misija ESE (Earth Science Enterprise) morala bi omogućiti bolje razumijevanje Zemlje i njezina odgovora na prirodne promjene kao i na one uzrokovane ljudskim djelovanjem te načina na koji oni utječu na klimu i atmosferske promjene. "Promjene u atmosferi, ponajprije u atmosferskom tlaku, te kretanje vjetra mogli bi biti povezani s klimatskim signalima poput El Nina i dovoljno jaki da se njihov utjecaj može primijetiti i u Zemljinu rotacijskom signalu", kazao je David A. Salstein, voditelj istraživanja iz Laboratorija za istraživanje atmosfere i okoliša. Vjetar i tlak zraka iz godine u godinu se mijenjaju izazivajući utjecaj različitih sila na Zemlju. Tijekom godina kad se javlja El Nino, na primjer, Zemljina je rotacija bila malo sporija zbog jačih vjetrova, produžujući dan za djelić milisekunde. Zakoni kretanja Isaaca Newtona objašnjavaju kako je to povezano s rotacijom Zemlje i točnom pozicijom Sjevernog pola. Da biste razumjeli koncept kutnog momenta, zamislite Zemlju kako se okreće u svemiru. Uzevši u obzir Zemljinu ukupnu masu i rotaciju, ona sadrži određenu količinu angularnog momentuma. Kad se na određenoj udaljenosti od Zemljine rotacijske osi pojavi dodatna sila, poput promjene površinskih vjetrova ili distribucije visokih i niskih polja pritiska zraka, ona može promijeniti brzinu Zemljine rotacije, pa čak i smjer rotacijske osi. Zbog zakona "očuvanja angularnog momentuma", male ali zamjetne promjene u Zemljinoj rotaciji povezane su s rotacijom atmosfere. Očuvanje angularnog momentuma je zakon fizike po kojem ukupni angularni momentum rotirajućeg objekta bez vanjske sile ostaje konstanta bez obzira na promjene unutar sistema. "Važno je to da suma angularnog momentuma Zemlje plus atmosferski sistem moraju ostati konstanta dok se ne primjeni vanjska sila," objašnjava Salstein. "Stoga, ako atmosfera ubrza (zbog jakih zapadnih vjetrova), tada Zemlja mora usporiti (povećava se duljina dana). Isto tako, ako se dio atmosfere premjesti na nižu visinu (dalje od osi rotacije), a atmosferski se pritisak poveća, angulatni momentum raste, pa Zemlja također mora usporiti." Druga pomicanja atmosfere, poput veće mase u jednoj hemisferi, mogu dovesti do pomicanja polova, u skladu sa zakonom o očuvanju angularnog momentuma. Salstein je proučavao analizu mjerenja vjetra i pritiska zraka Nacionalnog meteorološkog zavoda, dobivenih kombinacijom opservacija sa tla, zraka i svemira, dok su mjerenja Zemljina pomicanja stigla su iz nekoliko izvora, poput satelita GPS, geodetskih satelita te opservacija dalekih astronomskih objekata. Razumijevanje kretanja atmosferskog pritiska neophodno je za interpretiranje rezultata NASA-inog gravitacijskog i klimatskog eksperimenta (GRACE). Činjenica da se dva vrlo različita sistema - meteorološki i astronomski - slažu po pitanju očuvanja angularnog momentuma pokazuje da su oba načina mjerenja precizna te da klimatske promjene mogu imati globalne implikacije na Zemljinu rotaciju. (Hina) dger vm