MEXICO CITY, 16. ožujka (Hina/dpa) - Ako je suditi prema izvješću američkog geologa Geralda Hauga, klasična kultura Maja propala je zbog dugog razdoblja suše.
MEXICO CITY, 16. ožujka (Hina/dpa) - Ako je suditi prema izvješću
američkog geologa Geralda Hauga, klasična kultura Maja propala je
zbog dugog razdoblja suše.#L#
Haug i njegovi kolege, koji su rezultate svoga istraživanja
objavili u najnovijem broju časopisa "Science", do tog su zaključka
došli istražujući sedimente ispod morskog dna u sjevernom
priobalju Venezuele.
Klasična kultura Maja razvijala se u prvim stoljećima nakon Krista
na jugoistoku Meksika, u Gvatemali, Belizeu, Hondurasu i El
Salvadoru. Arheološka istraživanja pokazala su da su gradovi bili
napušteni u relativno kratkom razdoblju u 8. i 9. stoljeću. O
mogućim uzrocima - klimatskim promjenama, digestiji tla,
socijalnim nemirima, građanskim ratovima - raspravlja se već
desetljećima.
Istraživanje sedimenata potkrijepilo je, po mišljenju autora,
teoriju o klimatskim promjenama. Po sadržaju titana u podmorju oni
su utvrdili da su u razdoblju 810., 850. i 910. godine na tim
prostorima harale tri višegodišnje suše.
Maje se, po Haugu i suautorima, razvili različite sustave za
akumuliranje i čuvanje vode, ali to nije bilo dovoljno da se izdrži
velik prirast pučanstva za povoljnih klimatskih uvjeta u razdoblju
između 550. i 750. godine.
Klasična kultura Maja bila je jedna od najrazvijenijih
staroameričkih kultura. Maje su imali svoje složeno pismo, točan
kalendar i raspolagali astronomskim znanjem. Kotač, željezo i
ralo, međutim, nisu poznavali. Nakon propasti klasične kulture u 9.
stoljeću, kultura Maja doživjela je tzv. postklasični procvat
početkom 2. stoljeća na sjeveru poluotoka Yucatan. Kad su ga u 16.
stoljeću zaposjeli Španjolci, većina gradova Maja već je odavno
bila propala.
(Hina) jb il