WASHINGTON, 15. ožujka (Hina) - Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader podupro je moguću američku vojnu akciju u Iraku u članku objavljenom u The Wall Street Journalu i rekao kako hrvatsko iskustvo s režimom bivšeg jugoslavenskog predsjednika
Slobodana Miloševića uči da politika odgađanja donosi katastrofalne posljedice.
WASHINGTON, 15. ožujka (Hina) - Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader
podupro je moguću američku vojnu akciju u Iraku u članku
objavljenom u The Wall Street Journalu i rekao kako hrvatsko
iskustvo s režimom bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana
Miloševića uči da politika odgađanja donosi katastrofalne
posljedice.#L#
U potpisanom članku pod naslovom "Europljani koji prepoznaju zlo u
Iraku" objavljenom u najnovijem broju The Wall Street Journala
Sanader kaže da uporaba sile u Iraku koliko god bila strašna može
spriječiti teže posljedice.
"Imajući na umu vlastita iskustva, Hrvatska cijeni bolje nego
većina europskih zemalja...da je uporaba sile, mada uvijek grozan
poduhvat, ponekad jedini odgovor na izazov koji predstavljaju zli
režimi", rekao je Sanader.
Napominjući kako su svi suglasni da Sadama Huseina treba
razoružati, Sanader kaže da se unutar Europe i između nekih
europskih zemalja i Sjedinjenih Država razlike pojavljuju oko
načina kako to postići.
Sjedinjene Države i europski čelnici koji podržavaju američko
stajalište smatraju da odmah treba poduzeti akciju protiv Iraka
kako bi ga se natjeralo na provedbu zahtjeva međunarodne zajednice
dok neke europske vlade, vodeći politiku odgađanja, odbacuju
uporabu sile i drže kako treba dati više vremena inspekcijama
Ujedinjenih naroda.
Sanader navodi kako iskustvo Hrvatske govori snažno protiv
politike odgađanja, jer je takva politika međunarodne zajednice
izložila Hrvatsku agresiji Miloševićevog režima i koštala je
tisuća života i milijarde eura ratnih šteta.
"Da je sila protiv Miloševića upotrijebljena dovoljno rano 1991.
mogla su se izbjeći četiri rata, protiv Slovenije, Hrvatske, Bosne
i Hercegovine i Kosova, moglo je biti spašeno tisuće života,
'etničko čišćenje' ne bi ušlo u europski leksikon, a jugoistočna
Europa ne bi bila destabilizirana", ustvrdio je Sanader.
Sanader smatra da je svijet suočen sa sličnom situacijom sa Sadamom
Huseinom i njegovim režimom. On upozorava da Sadamovo kemijsko i
biološko oružje i ukoliko bi došao i do nuklearnog oružja,
predstavlja značajan rizik.
"Nakon 11. rujna čekati da nemilosrdan i zao neprijatelj zada prvi
udarac je rizična politika", kaže Sanader.
On također upozorava da bilo kakav problem današnjeg svijeta ne
treba staviti na kušnju veze između Europe i Sjedinjenih Država.
"Za moju zemlju i stranku koju vodim, odluka da budemo dio
Ujedinjene Europe je neodvojiva od prijateljstva i partnerstva s
Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je Sanader.
Povlačeći drugu povijesnu paralelu Sanader kaže da je sličan
politički pristup, politika popuštanja, bio u Europi iz straha od
rata korišten prema Adolfu Hitleru 30-tih godina.
"Politika onih koji se protive uporabi sile protiv Iraka - bilo sada
ili u predvidljivoj budućnosti - nije politika popuštanja nego
odgađanja", kaže Sanader.
Unatoč 12 godina kršenja 17 rezolucija Vijeća sigurnosti neki
Europljani i dalje smatraju da se Sadama može obuzdati inspekcijama
UN-a, kaže Sanader, te da se vojna akcija može ili odgoditi ili
posve izbjeći. Pritom se pita je li takva politika realna i ne bi li
konačno mogla donijeti katastrofalne posljedice. Sam odgovara da
povijest daje dokaze kako današnja "politika odgađanja nije
učinkovitija od politike popuštanja" u Europi 1930.-tih.
(Hina) sl maš