LJUBLJANA, 15. ožujka (Hina) - Prema anketi koju je u subotu objavio ljubljanski "Dnevnik", za uključenje u Europsku uniju glasovat će preko 80 posto birača, dok će u slučaju uključivanja u NATO savez svoj glas za ulazak dati skoro 60
posto ispitanih.
LJUBLJANA, 15. ožujka (Hina) - Prema anketi koju je u subotu objavio
ljubljanski "Dnevnik", za uključenje u Europsku uniju glasovat će
preko 80 posto birača, dok će u slučaju uključivanja u NATO savez
svoj glas za ulazak dati skoro 60 posto ispitanih.#L#
Slovensku vladu očekuje zadnji tjedan u kampanji pred referendume
za ulazak u Europsku uniju i NATO, koji će se održati u nedjelju 23.
ožujka. Svakodnevne ankete javnog mnijenja koje su se provodile
zadnjih dana pokazuju da će odaziv birača na referendum biti visok,
a rezultat na oba referendumska pitanja pozitivan.
To govori da nenaklonjenost Slovenaca ulasku u NATO savez, što su je
do nedavno analitičari pripisivali osjećaju stabilnosti i
neugroženosti, zahtijevanom povećanju vojnih troškova koje
članstvo donosi te tvrdnji nekih uglednih domaćih antiglobalista
da prošireni NATO Bushova administracija koristi za širenje svoje
interesne zone u Europi, polako kopni.
"Mi koji odlazimo u Europu znamo da tamo navijaju da referendum za
NATO u Sloveniji propadne", tvrdi jedan od vodećih slovenskih
antiglobalista, profesor sociologije dr. Rastko Močnik,
uklapajući svoje tvrdnje u aktualne sukobe Europe i Amerike oko
iračke krize i budućeg stvaranja novog europskog sigurnosnog
identiteta.
Rektor ljubljanskog sveučilišta i makroekonomist dr. Jože
Mencinger tvrdi pak da bi Slovenija odbijanjem članstva, per
absurdum, zapravo podigla svoj međunarodni profil (da bi jedna
država odbila članstvo u NATO-u još se nije dogodilo), a jedan iz
iste skupine ilustrira: "Ne bi nas više nitko zamjenjivao sa
Slovačkom".
Vlada premijera Ropa intenzivnom je kampanjom uspjela suzbiti
takve "argumente". U prvom redu, uspjelo joj nizom dodatnih
proeuropskih stavova i izjava ublažiti posljedice koje su se kod
još neopredijeljenih birača pojavile nakon nesretne proameričke
izjave skupine Vilnius 10 o iračkoj krizi koju je potpisao i
ministar vanjskih poslova Rupel. Time je učinkovito reagirala na
oštru antiratnu kampanju u vezi Iraka ljevice i liberalnih krugova
u kojima neki vide i antiameričke sentimente. Rop zato oklijeva i s
konkretnim opredjeljivanjem o zahtjevu američke vlade za
transportom oružja i opreme za obranu Turske u slučaju Irak i
izvlači se na parlament i Vijeće sigurnosti.
Ipak, uvjerenju birača da je NATO koristan i da nije sve u Europskoj
uniji najviše je, cijene slovenski komentatori, pridonio bivši
predsjednik Milan Kučan izjavama da sigurnost nema cijene i da su to
Slovenci shvatili u tjeskobnim danima borbe za slovensku
nezavisnost kada su deset dana ratovali s bivšom JNA.
Na sve veću zagrijanost birača za NATO po nekim razmišljanjima
zadnjih je dana utjecalo i moguće destabiliziranje Srbije nakon
ubojstva premijera Đinđića (slovenska politička klasa, kad je
riječ o Srbiji, svoju ulogu još uvijek vidi u svojevrsnoj poziciji
zemlje prve linije i pozitivnog ugleda, te ekonomskog sponzora
pozitivnih procesa u Beogradu).
Iako je jedan od argumenata službenih predstavnika vlade u
uvjeravanju birača do nedavna bio kako će NATO ojačati pregovaračke
pozicije prema Hrvatskoj, to se stajalište prestalo koristiti jer
većina Slovenaca na osnovi vlastita iskustva iz čestih boravaka u
Hrvatskoj osjeća susjednu zemlju kao politički sigurnu, ali i
buduću partnericu u integracijama, a ne kao prvu zonu
nestabilnosti. Polako nestaje nametnuti sindrom Slovenije kao
"sanitarnog kordona" prema Balkanu, iz vremena od prije deset
godina, kada je politički čelnik Jelinčič i primanje u Vijeće
Europe komentirao: Konačno smo jasnom crtom odijeljeni od
Balkana.
(Hina) fl br