ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Nesporedno pred glasovanje Hrvatskog sabora o HSLS-ovu zahtjevu da se ništavnim proglasi ugovor o Krškom, saborski klubovi ostali su podijeljeni oko tog zahtjeva - koalicijski su se priklonili mišljenju
Vlade da je stupanjem na snagu ugovora položaj Hrvatske ojačan, a oporba ostaje na stajalištu da je izuzetno štetan za Hrvatsku.
ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Nesporedno pred glasovanje Hrvatskog
sabora o HSLS-ovu zahtjevu da se ništavnim proglasi ugovor o
Krškom, saborski klubovi ostali su podijeljeni oko tog zahtjeva -
koalicijski su se priklonili mišljenju Vlade da je stupanjem na
snagu ugovora položaj Hrvatske ojačan, a oporba ostaje na
stajalištu da je izuzetno štetan za Hrvatsku.#L#
Klubovi vladajuće koalicije drže da će hrvatski položaj posebno
ojačati prihvaćanje HSS-ovih zaključaka da Sabor ne prihvatiti
nikakve obveze u provedbi ugovora koje bi proizilazile iz članka 3.
(slovenskog) zakona o ratifikaciji, a tiču se rokova zbrinjavanje
otpada.
HSS-ovi zaključci osnažuju Vladu da od Slovenije zatraži cjelovito
provođenje ugovora, te da u roku od 60 dana nadoknadi štetu za
neisporučenu struju od srpnja 2002., rekao je Mato Arlović (SDP).
Luka Trconić (HSS) naglasio je da Hrvatska mora inzistirati na
provođenju ugovora i sa slovenske strane, kako bi njegov sadržaj,
smisao i koristi za Hrvatsku mogle doći do izražaja.
Ugovor mora otkloniti sve sumnje u sporni članak 3. slovenskog
zakona o ratifikaciji, kao i sve mogućnosti zamagljivanja tog
problema sa slovenske strane, poručio je Trconić.
Koalicijski LS rekao je da će biti suzdržan oko HSLS-ova zahtjeva,
jer za nastalu situaciju krivnju vide i u hrvatskoj Vladi, odnosno
Saboru, koji se nije držao svog zaključka da će se od ugovora
odustati ako ga Slovenija ne ratificira do 31. prosinca 2002.
Hrvatska se sada nalazi u paradoksu, ocijenio je Zlatko Kramarić
(LS). Ugovorom je, kaže, Hrvatska ušla u 50 posto vlasništva nad
nuklearkom, ali je upitno je li to prevelika cijena za ono što će
morati plaćati u zbrinjavanju nuklearnog otpada.
Vladi je predbacio da je nizom nejasnoća oko Krškog omela
zastupnike da donesu pravilnu odluku.
"Hrvatska je spram slovenske strane krenula s figom u džepu,
zakasnila je i sada prijeti praznom puškom", slikovito je stav
svoga Kluba izrekao Damir Kajin (IDS).
Oporbeni klubovi tvrde da je Slovenija, protivno Bečkoj
konvenciji, diplomatskom notom izmijenila prvotni sadržaj
ugovora, te da ga treba odbaciti, a zakon proglasiti ništavnim.
Tome se usprotivila Vesna Pusić (HNS/PGS/SBHS) tvrdeći da je
Slovenija ratificirala istovjetan tekst ugovora, a da nisu isti
hrvatski i slovenski zakoni o ratifikaciji u kome je sporni članak o
smještanju nuklearnog otpada.
Pridružila se SDP-u i HSS-u, predloživši kompromis da se
najsporniji dio ugovora, skladištenje nuklearnog otpada, pokuša
zajednički riješiti dogovorom da se otpad skladišti u trećim
zemljama, što čini i većina zemalja EU.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović istaknuo je da se
ne može govoriti da članak 3. slovenskog zakona o ratifikaciji
mijenja smisao ugovora, ali je relevantan za neke druge situacije,
npr., ako se oko nekog pitanja neće moći postići suglasje između
dviju strana.
U tom bi slučaju, kaže, potencijalni arbitar mogao reći da je
hrvatska strana bila upoznata s detaljima iz slovenskog zakona.
No, Šimonović je istaknuo da HSS-ov zaključak sprječava možebitne
zlouporabe tog članka.
(Hina) tr/daju/um sšh