WASHINGTON, 14. ožujka (Hina) - Projekti iz okvira Sava inicijative za zajedničko korištenje i očuvanje rijeke Save zainteresirali su u četvrtak predstavnike američke vlade i washingtonske diplomate i financijere.
WASHINGTON, 14. ožujka (Hina) - Projekti iz okvira Sava inicijative
za zajedničko korištenje i očuvanje rijeke Save zainteresirali su u
četvrtak predstavnike američke vlade i washingtonske diplomate i
financijere.#L#
U hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu održan je u četvrtak
okrugli stol o Sava inicijativi na kojem su sudjelovali
predstavnici veleposlanstava Hrvatske, Slovenije, Albanije, BiH,
Austrije, Makedonije, Makedonije, Njemačke i Rumunjske,
predstavnici američkog State Departmenta i niza američkih vladinih
agencija te predstavnici međunarodnih financijskih institucija.
Sava inicijativa je naziv prekograničnog plana upravljanja rijekom
Savom koji su Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, te
Slovenija dogovorile i o tome potpisale okvirni sporazum u
Kranjskoj Gori 3. prosinca 2002.
Cilj ove inicijative, kojoj potporu daje Pakt o stabilnosti za
jugoistočnu Europu, je uspostava plovnosti Save i nekih njezinih
pritoka za komercijalnu plovidbu uz zaštitu okoliša i očuvanje vode
na više od 600 km plovnog dijela rijeke.
"To je sjajna inicijativa", rekla je za Hinu Karen Volker,
kordinatorica Pakta o stabilnosti u američkom State Departmentu.
Ona je kazala da se Inicijativa razvija "zadivljujuće brzo" u
usporedbi s drugim sporazumima o vodama.
Od pisma o razumijevanju u studenom 2001. do potpisivanja okvirnog
sporazuma u prosincu 2002. prošlo je samo 13 mjeseci.
"Današnja rasprava o Sava inicijativi trebala je motivirati
washingtonsku političku, diplomatski pa i poslovnu zajednicu",
rekao je hrvatski veleposlanik Ivan Grdešić.
Posebice je važno privući financijere projekata Sava inicijative,
a danas su interes izrazili predstavnici Svjetske banke,
Međunarodne financijske korporacije i Američke agencije za
međunarodni razvitak.
"Oni su izrazili interes da sudjeluju u sasvim konkretnim poslovima
razminiranja, pripremi luka, obnovi mostova i obala," rekao je
Grdešić.
Prije rata na području bivše Jugoslavije rijekom Savom se od Siska
do Beograda godišnje prevozilo skoro 15 milijuna tona tereta.
Trenutno su Hrvatska i Srbija obnovile plovidbu samo malim
dijelovima rijeke što je nedovoljno da bi se zadovoljile potrebe
cijele regije.
Akcijski plan o kojem se razgovaralo u srijedu u Bruxellesu, na
sličnom sastanku kao u četvrtak u Washingtonu, predviđa da se na
pojedine konkretne projekte Inicijative u narednih jednu do šest
godina utroši 180 milijuna eura.
Prva faza Inicijative je bila politička priprema dok će u drugoj
fazi trebati realizirati konkretne projekte razminiranja,
uređenja obala, uspostave plovnosti rijeke, obnove i modernizacije
luka Slavonski Brod, Brčko, Šamac i Beograd, irigacije,
poboljšanja kvalitete vode te uspostava zajedničkog sustava
upozorenja za nadzor poplava.
"Ova faza će potrajati dulje. Bit će to dugoročna obveza zemalja u
regiji i zemalja donatora", kazala je Volker.
Sredstva za financiranje projekata bi trebala doći dijelom iz
donacija pojedinih zemalja što će uglavnom otići u planiranje i
fondove za razvitak projekta.
"Glavnina sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata na
rijeci Savi će morati doći iz međunarodnih financijskih
institucija", rekla je Volker.
Na sastanku u hrvatskom veleposlanstvu su bili predstavnici
Svjetske banke i Međunarodne financijske korporacije. Europska
komisija se na sastanku u Bruxellesu u srijedu obvezala poduprijeti
ovo inicijativu, a tu je i Europska banka za obnovu i razvitak koja
bi mogla sudjelovati u financiranju projekata.
Sjedinjene Države su do sada donirale 200 tisuća dolara za Sava
inicijativu, a u drugoj fazi projekta ove godine namjeravaju
donirati još barem dvostruko.
Interes za ovaj projekat izrazila je i američka Agencija za
trgovinu i razvitak koja bi mogla povezati konkretne projekte
Inicijative i zainteresirane američke tvrtke.
Okvirni sporazum Sava inicijative trebaju ratificirati parlamenti
zemalja potpisnica, a sudionice inicijative trebaju oformiti
Povjerenstvo za bazen rijeke Save koje će provoditi potpisani
sporazum.
Predstoji odabiranje sjedišta Povjerenstva, na čemu inzistiraju
Amerikanci smatrajući da će to svjedočiti o ozbiljnosti namjera
zemalja sudionica. Hrvatska je zainteresirana da sjedište
Povjerenstva bude u Zagrebu, što će se vrlo vjerojatno i dogoditi,
ali je to potrebno još politički dogovoriti.
Slovenski veleposlanik Davorin Kračun rekao je kako je Slovenija
vrlo zainteresirana za ekonomske i ekološke aspekte Inicijative.
"Prvi korak u realizaciji Inicijative će biti razminiranje
područja rijeke Save u čemu bi mogao sudjelovati Međunarodni fond
za razminiranje čije je sjedište u Ljubljani", kazao je on.
Okrugli stol o Sava inicijativi održan u četvrtak prvi je u nizu
skupova koje pod nazivom "veleposlanički politički forum" hrvatsko
veleposlanstvo u Washingtonu namjerava organizirati i ubuduće.
Ideja je da se razgovara o temama koje imaju bilateralno američko-
hrvatsko značenje i značenje za regiju središnje i jugoistočne
Europe. Namjera je da se u neformalnoj atmosferi razmjene mišljenja
o zajedničkim idejama i predstave zajednički interesi
predstavnicima američke vlade i Kongresa kao i predstavnicima
washingtonske diplomatske i poslovne zajednice.
"Teme o kojima ćemo razgovarati na budućim okruglim stolovima su
one koje otvaraju perspektive budućeg razvoja koje ne bi trebale
biti intenzivno političke, nego usmjerene na gospodarski razvoj,
pravosuđe, infrastrukturu, teme životne i važne za sve zemlje u
regiji", rekao je Grdešić.
(Hina) sl im