RU IZVESTIJA 13. III. 2003. IRAČKA KRIZA

RUSIJA IZVESTIJA 13. III. 2003. Za glasovanje o iračkoj krizi u Vijeću sigurnosti po 'novoj' američko-anglo-španjolskoj rezoluciji Washington i London još nisu izgubili nadu da će se Rusija i Francuska suzdržati od veta. Ruska se diplomacija nalazi pod oštrim izborom: hoće li izabrati 'krajnju varijantu' ili će proći po 'zlatnoj sredini'. Igor Ivanov je u tom povodu kazao da se Rusija 'zauzima za političko rješenje iračke krize, jer smatra da su se za to stekle sve mogućnosti... A dok se ne ponudi završni dokument, nema smisla ni nagađati o glasovanju'. U Moskvi se pak ističe da nije toliko strašno što bi u 'opasnom presedanu samovoljnog udara na nezavisnu zemlju bio skršen Saddam Husein, nego što bi to učinila upravo Amerika. U tom je bit spora, koji čini još očitijom krizu sustava međunarodne sigurnosti u onim oblicima ( i s onim organizacijama) koje su nastale poslije Drugoga svjetskog rata. Rusija se sve aktivnije uključuje u izgradnju 'ose' Pariz-Berlin- Moskva (a po nekima ona ide do Pekinga), koja vodi rat protiv Pax Americana. Ali zato što Rusija nema adekvatnih resursa (uspješnoga i konkurentnoga gospodarstva) da učvrsti trenutačno poletni diplomatski aktivizam - njoj bi ta neravnoteža mogla donijeti sutra gorka razočaranja. Tako je to kada veliki diplomatski uspjesi rode prevelika očekivanja. Izgledi da se provučemo po zlatnoj sredini i dalje stoje. Oni bi bili u skladu s imidžem čestitoga brokera, na koji pretendira rusko vodstvo. Takav broker može biti poštovan među svim stranama ali on stoji na rubu ponora. On se mora suzdržavati od sudjelovanja u velikoj tuči s nepredvidljivom posljedicama."