ZORAN ĐINĐIĆ BIO JE SREDIŠNJA FIGURA SRBIJANSKE OPORBE

BEOGRAD, 12. ožujka (Hina) - Premijer Srbije Zoran Đinđić, ubijen u srijedu u Beogradu, bio je središnja figura oporbenog pokreta režimu bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.#L# U proteklih deset godina Đinđić je bitno pridonio razvoju i ujedinjavanju oporbenih stranaka u Srbiji što je konačno rezultiralo padom Slobodana Miloševića i njegova režima, te izručivanjem Haagu. Uz snažni otpor velikog dijela javnosti, pa i saveznika u koaliciji predvođenih predsjednikom Vojislavom Koštunicom, Đinđić je uz veliki politički rizik donio uredbu temeljem koje je izvršeno uhićenje i izručenje Miloševića Međunarodnom sudu za ratne zločine u den Haagu. Đinđić je 1989. s mnogim značajnim intelektualcima u Srbiji osnovao Demokratsku stranku, a godinu dana potom postao je predsjednik Izvršnog odbora te stranke, te 1994. i predsjednik. Godine 1990. postao je šef zastupničkog kluba Demokratske stranke u Skupštini Srbije, a 1993. godine izabran je za zastupnika Vijeća republika u Saveznoj skupštini. S Vesnom Pešić (Građanski savez Srbije) i Vukom Draškovićem (Srpski pokret obnove) 1996. godine osnovao je koaliciju "Zajedno", te je - poslije Miloševićevog priznanja rezultata lokalnih izbora - nakon 88 dana studentskih i građanskih protesta u Beogradu, početkom 1997. godine postao prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda. Za bombardiranja SR Jugoslavije 1999. godine, s obzirom na to da je bio na crnoj listi Miloševićeva režima i da mu se prijetilo smrću, bio je u Crnoj Gori. U svibnju 2000. godine postao je koordinator koalicije Saveza za promjene, nakon koje je formirana koalicija DOS, u kojoj je imao funkciju menadžera kampanje DOS-a za izbore 2000. godine, na kojima je poražen Slobodan Milošević. Đinđić je bio glavni strateg, "mozak" operacije 5. listopada 2000., u kojoj je poslije velikih demonstracija u Beogradu, oporba preuzela vlast i prisilila Slobodana Miloševića da prizna poraz na izborima za predsjednika SRJ, na kojima je izgubio od kandidata DOS-a Vojislava Koštunice. Na dužnosti predsjednika Vlade Srbije od 2001., Đinđić je inicirao niz reformi i njegova Vlada je poduzela mjere za konsolidaciju stanja u gospodarstvu i tijelima države, te mjere protiv kriminala i korupcije. Posebnom odlukom Đinđić je omogućio izručenje bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića Haškom tribunalu. Počeo je suradnju s ICTY i time ispunio jedan od uvjeta međunarodne zajednice za davanje financijske pomoći SRJ. Đinđić je zaslužan za otvaranje zemlje prema svijetu poslije višegodišnje izolacije, za uspostavu veza s Europskom unijom i SAD-om. Zoran Đinđić je autor knjiga "Srbija ni na Istoku ni na Zapadu", "Jugoslavija kao nedovršena država", "Jesen dijalektike" i "Subjektivnost i nasilje", te prevoditelj mnogih filozofskih djela s njemačkog jezika. Premijer Đinđić bio je oženjen suprugom Ružicom, s kojom ima kćer Jovanu i sina Luku. Đinđić je rođen 1. kolovoza 1952. u Bosanskom Šamcu, od oca Dragomira i majke Mile. Kao dijete vojnog lica, djetinjstvo je proveo u mnogim gradovima bivše SFRJ. Gimnaziju je završio u Beogradu, a na Filozofskom fakultetu Beogradskog sveučilišta diplomirao je 1974. godine. Kao student je aktivno sudjelovao u oporbi za vrijeme Titove Jugoslavije, te je zbog pokušaja osnivanja autonomne studentske organizacije sa studentskim čelnicima iz Zagreba i Ljubljane uhićen 1974. godine i osuđen na godinu dana zatvora. Zahvaljujući intervenciji njemačkog kancelara Willija Brandta, umjesto u zatvor, otišao je na daljnje školovanje u SR Njemačku. Poslijediplomski studij završio je na Sveučilištu Konstanzu u SR Njemačkoj, kao student mentora Juergena Habermasa, jednog od najuglednjih svjetskih filozofa, a kod njega je i obranio doktorat na temu "Problemi utemeljenja kritičke teorije društva" 1979. godine. Istovremeno je pohađao i studij povijesti umjetnosti, sociologije i ekonomije, te se potom neko vrijeme bavio i privatnim biznisom. Nakon povratka u Jugoslaviju radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, bio glavni i odgovorni urednik lista Filozofskog društva Srbije "Teorija", te je radio u Institutu društvenih nauka. Nikad nije bio član Saveza komunista. (Hina) ttag ps