PARIZ, 12. ožujka (Hina/AFP) - Marc Chagall (1887.-1985.), čija su najbolja djela, iz mladenačkog doba, nepoznata, a publika ga poznaje po njegovim akademskim djelima, bit će tema retrospektive u Parizu, u galeriji Grand
Palaisa.
PARIZ, 12. ožujka (Hina/AFP) - Marc Chagall (1887.-1985.), čija su
najbolja djela, iz mladenačkog doba, nepoznata, a publika ga
poznaje po njegovim akademskim djelima, bit će tema retrospektive u
Parizu, u galeriji Grand Palaisa.#L#
Od 14. ožujka do 23. lipnja moći će se vidjeti cjelokupno Chagallovo
djelo. Postavljeno će biti 180 djela, od čega 75 slika, koja će
zatim biti izložena u San Franciscu (Kalifornija), što je prvi put
od 1969. godine.
Izložba kronološki obuhvaća više od sedamdeset godina njegova
stvaralaštva - prve slike nastaju 1908., posljednje 1985. -
raspoređnih u pet odjeljaka: ruske godine, židovsko kazalište,
galerija basni, Biblija i francuske godine.
Zanimljivo je da se Chagall, koji je stvarao kroz čitavo XX.
stoljeće, susreo s većinom glavnih pravaca u umjetnosti, ali nije u
njima sudjelovao, već je izgradio djelo koje je bilo u opreci sa
suvremenom umjetnošću, za razliku od svojih sunarodnjaka Maljeviča
i Lisickog.
Najstariji od devetoro djece u obitelji i odgojen u židovstvu
prožetom hasidizmom, odrastao je u Vitebsku u sredini koja je, po
židovskom zakonu, poštovala zabranu prikazivanja Jahve i proroka.
Chagall je bio oduševljen društvenim promjenama koje je obećavala
revolucija 1917. te radi na ukrašavanju Vitebska kako bi "umjetnost
prenio na ulicu", ali prekida veze s Lisickim i Maljevičem čiji
suprematistički dogmatizam osuđuje.
Uvijek u opreci sa suvremenim strujama, nadahnjuje se Biblijom
("Anđeo s paletom", 1936.), na koju se poziva u svakom kutku slike.
Za kritičare je Chagall, pošto se doselio u Francusku, postao žrtva
stanovitog akademizma i sentimentalni slikar zaljubljenih i
cvijeća. No za njega umjetnost, nositeljica "obećanja buduće
sreće", ima mesijansku dimenziju koju treba podijeliti s
publikom.
(Hina) vrad bnš