ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Hrvatska bi trebala dobiti trajan i stabilan izborni model kako na svake parlamentarne izbore ne bi izlazila po drugome, treba osmisliti model koji će biraču pojedincu omogućiti snažniji utjecaj, naglašeno
je danas u saborskom predstavljanju izbornih zakona što su ih predložili DC, HSS, SDP te IDS i LS.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Hrvatska bi trebala dobiti trajan i
stabilan izborni model kako na svake parlamentarne izbore ne bi
izlazila po drugome, treba osmisliti model koji će biraču pojedincu
omogućiti snažniji utjecaj, naglašeno je danas u saborskom
predstavljanju izbornih zakona što su ih predložili DC, HSS, SDP te
IDS i LS. #L#
Posljednjih godina na izbore se uvijek išlo po drugom modelu,
vladalo je mišljenje da onaj tko ima vlast može mijenjati izborni
zakon, a to treba mijenjati, poručila je Vesna Škare-Ožbolt (DC).
Kazala je da treba raditi na trajnom izbornom modelu, pa ako treba o
tome raspisati i referendum.
Za snažniji utjecaj birača pojedinca i biračkog tijela na saborski
sastav zauzeli su se i HSS i SDP.
To će, ustvrdila je Ljubica Lalić (HSS) omogućiti upravo HSS-ov
mješoviti izborni sustav u kojemu bi se 65 zastupnika biralo sa
lista, a 65 u izbornim jedinicama. Taj je sutav jednostavan,
spriječava izborni inženjering i smanjuje utjecaj stranaka, rekla
je.
HSS za dijasporu traži najmanje tri zastupnika birana u posebnoj
jedinici, te osam parlamentarnih mjesta za nacionalne manjine.
Glede manjinskih zastupnika na istom su tragu i ostali prijedlozi,
zajednički im je i stav da izborni prag treba biti pet posto, te da
Sabor treba imati manji broj zastupnika od postojećeg (151).
Po SDP-u, koji zagovara razmjerni izborni sustav, država treba biti
jedna izborna jedinica u kojoj bi se biralo 120 zastupnika.
Dijaspora bi imala tri zastupnika izabrana s izbornih lista.
DC predlaže zadržavanje čistog razmjernog sustava, šest jedinica u
kojima bi se biralo 120 zastupnika, posebnu jedinicu za dijasporu.
Damir Kajin (IDS) i Zlatko Kramarić (LS) drže da u postojećem
izbornom zakonu treba napraviti tek tehničke izmjene, odnosno
uskladiti ga s ustavnim promjenama i novim Ustavnim zakonom o
pravima manjina.
Uz ocjenu da je DC-ov model najbliži postojećem izbornom zakonu,
Škare-Ožbolt najavila je da će DC, ako ne bude konsenzusa oko novog
zakona - a u što ne vjeruje, podržati tehničke izmjene postojećeg.
Današnja saborska rasprava trebala bi odgovoriti na dvojbu hoće li
Hrvatska na sljedeće izbore ići po novom ili po izmjenama važećeg
izbornog zakona.
Vladajuća koalicija nije se uspjela usuglasiti o zajedničkom
prijedlogu, a početak travnja je ustavni rok za donošenje novog
izbornog zakona.
U tijeku je rasprava po parlamentarnim klubovima.
(Hina) um/tr ln