ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Hrvatski sektor malog i srednjeg poduzetništva nema značajnijeg pozitivnog utjecaja na ekonomski razvoj zemlje, budući rijetko razvija posve nove proizvode, poslovanje uglavnom ne temelji na izvozu, ne
zapošljava značajniji broj radnika niti se u značajnijoj mjeri u radu koristi naprednim tehnologijama.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Hrvatski sektor malog i srednjeg
poduzetništva nema značajnijeg pozitivnog utjecaja na ekonomski
razvoj zemlje, budući rijetko razvija posve nove proizvode,
poslovanje uglavnom ne temelji na izvozu, ne zapošljava značajniji
broj radnika niti se u značajnijoj mjeri u radu koristi naprednim
tehnologijama.#L#
Uopćeni je to zaključak iz podataka za Hrvatsku dobivenih
međunarodnim projektom Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za
2002., odnosno istraživanja povezanosti ekonomskog razvoja zemlje
i razine poduzetničke aktivnosti kojeg je danas u Zagrebu predstavo
Centar za politiku razvoja malih poduzeća (CEPOR).
Istraživanjem, koje od 1999. godine provode stručnjaci s London
Business School i bostonski Babson College, obuhvaćeno je 37
zemalja svijeta, a prvi je put uključena i Hrvatska. Podatke za
Hrvatsku, na temelju anketiranja 2.001 građanina te 37 stručnjaka
iz ekonomskog i gospodarskog života, prikupili su stručnjaci
CEPOR-a, a uz financijsku pomoć Ministarstva za obrt, malo i
srednje poduzetništvo i Instituta Otvoreno društvo.
Na osnovi tih podataka izrađen je tzv. TEA indeks (indeks ukupne
poduzetničke aktivnosti), po čijoj vrijednosti Hrvatska zauzima
tek 32. mjesto među 37 zemlja, rekla je voditeljica istraživačkog
tima i direktorica CEPOR-a Slavica Singer. Naime, prosjek TEA
indeksa za sve zemlje obuhvaćene istraživanjem iznosi 6,878, dok u
Hrvatskoj iznosi 3,6.
Loš 'plasman' Hrvatske, rekla je Singer, tek se manjim dijelom može
pripisati činjenici da većina zemalja obuhvaćenih ovim
istraživanjem spada u tzv. 'razvijeni svijet', a više gospodarskoj
klimi u Hrvatskoj.
Vrijednost indeksa zapravo predstavlja udio poduzetnički aktivnih
u ukupnom broju ispitanih odraslih osoba - starosti od 18 do 64
godine. Od ukupno ispitanih 2.001, odraslih je bilo 1.603, a među
njima poduzetnički aktivnih tek 54 ili 3,36 posto.
Istraživanje je pokazalo kako su u Hrvatskoj poduzetnici tri puta
češće muškarci nego žene, da obrazovaniji češće postaju
poduzetnicima te da je poduzetništvo češće u mlađoj životnoj dobi,
odnosno između 25 i 34 godine.
Rezultati istraživanja, sumirani u publikaciju znakovita naziva
"Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom", 'otkrivaju' i
rasadnike poduzetnika u Hrvatskoj. To su Istra, Primorje i Gorski
kotar te Grad Zagreb i okolica, dok je najmanja poduzetnička
aktivnost 'izmjerena' u Slavoniji, Lici i Banovini.
Anketa među 37 hrvatskih ekonomskih stručnjaka i vodećih
poduzetnika, pak, daje odgovore na pitanje koje su snage, a koje
prepreke poduzetništvu. Tako su najpozitivnije, iako relativno
niskim ocjenama, ocijenjene kulturne i društvene norme te
pojedinačni vladini programi, dok najvećom slabošću Hrvatske oni
drže obrazovanje, ali i ukupnost vladinih politika.
Singer je najavila kako će CEPOR, na temelju iskustava iz ovog
istraživanja, početkom 2004. godine izraditi njegovu lokalnu
inačicu, odnosno istraživanje posvećeno samo hrvatskom
poduzetništvu.
(Hina) rub ds