DEN HAAG/ZAGREB, 11. ožujka (Hina)- Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte ne planira u ožujku posjetiti Hrvatsku, već će to učiniti idućih mjeseci u sklopu programa redovitih posjeta, izjavila je u utorak glasnogovornica
Tužiteljstva Florance Hartmann.
DEN HAAG/ZAGREB, 11. ožujka (Hina)- Glavna haška tužiteljica Carla
del Ponte ne planira u ožujku posjetiti Hrvatsku, već će to učiniti
idućih mjeseci u sklopu programa redovitih posjeta, izjavila je u
utorak glasnogovornica Tužiteljstva Florance Hartmann.#L#
Hrvatska Vlada prošloga je tjedna odbacila prigovore o nesuradnji s
Haškim sudom i objavila da će pozvati u posjet tužiteljicu Del
Ponte, koja je prethodno zapadnim diplomatima i dužnosnicima EU
izrazila nezadovljstvo "nesuradnjom Hrvatske".
"Idućih tjedana nije predviđen posjet Hrvatskoj, no ona će sigurno
idućih mjeseci doći u Hrvatsku u sklopu redovitih posjeta, svakako
prije ljeta", rekla je za Hinu Hartman potvrdivši da je tužiteljica
primila pismo hrvatske Vlade i da će na njega odgovoriti.
"U međuvremenu se nadamo da će se Hrvatska potruditi da odgovori na
sve zahtjeve koji čekaju", rekla je glasnogovornica.
ICTY od Zagreba traži predaju dokumenata iz arhiva MORH-a vezanih u
operacije Hrvatske vojske u BiH i uhićenje optuženog generala Ante
Gotovine, koji je u bijegu od podizanja optužnice.
Predsjednik vladinog Savjeta za suradnju s ICTY-em Goran Granić,
prošlog je tjedna rekao da Vlada "odbacuje prigovore o nesuradnji
kao neosnovane" napominjući kako se radi o normalnim problemima u
suradnji.
"Mi imamo popis svih predmeta i tablicu sa zahtjevima upućenim
vladama, s naznakama o odgovorima na te zahtjeve. Ne radi se o našoj
ocjeni, niti o politici. Postoje zahtjevi koji su obvezujući i mi
čekamo odgovor na te zahtjeve", ustvrdila je glasnogovornica.
"Svi nalozi Tribunala moraju se izvršiti u najkraćem roku i svako
odugovlačenje već je kršenje obveze", rekla je.
Glede naznaka pojačanog rada nadležnih službi u Hrvatskoj na
otkrivanju i eventualnom uhićenju generala Ante Gotovine, Hartman
je ocijenila kako je "bitno de se Hrvatska odgovorno ponaša i u tom
pitanju i da poduzima sve korake da dođe do uhićenja".
Za objašnjenje po kojem dio problema oko predaje dokumenata leži u
činjenici da su zahtjevi Tužiteljstva često nejasni, kazala kako je
"to je politički argument da bi se pred javnosću opravdalo
odugovlačenje ili opstrukcija."
"Svaki problem može se redovnom komunikacijom rješiti za 15 dana i
to ne može opravdati višemjesečno odbijanje davanja dokumenata",
rekla je i dodala kako je preciznost Tužiteljstva kod traženja
dokumenata ograničena saznanjima s kojima raspolaže.
Naglasila je da Tužiteljstvo ima rokove koje mora poštivati, kako
opći rok ICTY-a da u 2004. trebaju završiti istrage, tako i rokove
koje za iznošenje dokaza postavlja pojedino raspravno vijeće.
ICTY nema sredstava prisile za ispunjenje svojih zahtjeva i oslanja
se jedino na "obveze država i odgovorno ponašanje svake vlasti",
rekla je Hartmann.
Spomenula je primjer "predmeta Milošević", u kojem je Tužiteljstvo
obavijestilo sudsko vijeće da Beograd nije predao neke tražene
dokumente pa su predstavnici vlasti pozvani u Haag radi
razjašnjenja.
Na upit o povećanom pritisku ICTY-a na zemlje u regiji nakon
nedavnih uspjeha suda s presudom Biljani Plavšić i dovođenjem u
Haag Vojislava Šešelja, Hartmann je pritisak objasnila samo
potrebom da "ICTY kao 'ad hoc' tribunal završi svoj mandat".
"Neprihvatljivo je i skandalozno da moramo čekati skoro osam godina
za uhićenje Karadžića i Mladića ili, 'vukovarske trojke' od kojih
je samo jedan u pritvoru (Mile Mrškić)", kazala je Hartmann.
Također je podsjetila da je već više od sedam godina u bijegu i Ivica
Rajić, optužen za Stupni Dol, i zaključila kako je većina od 22
osobe koje su u bijegu "optužena još u prošlom stoljeću".
(Hina) dh ps