RU-DE-BLAGO RU IZVESTIJA 10. III. 2003. Rusi vraćaju ratni plijen RUSIJAIZVESTIJA10. III. 2003.U Ministarstvo kulture stiglo je zastupničko pitanje Nikolaja Gubenka, poznatog po suprotstavljanju inicijativama da Rusija vrati
dragocjenosti i umjetničke vrijednosti odnesene iz Njemačke. Riječ je o inicijativi ministarstva da vrati 'u Njemačku zbirku bremenskog Kunsthallea, koja se nalazi u državnom čuvanju u Ermitažu'. Sudbina bremenske zbirke je jedna od najzamršenijih priča, a treba se završiti 29. ožujka: 362 crteža i dvije slike vraćaju se u muzej poslije 58 godina. Kapetan Viktor Baldin je više puta detaljno opisao kako je izvezao, uz dozvolu vojnih vlasti, iz Njemačke 1945. kufer sa crtežima velikana (Tizian, Rembrandt, Rubens, Delacroix, Manet, Van Gog, Corot). U žurbi je morao izrezati crteže iz okvira, a u putovanju do Rusije usput je kupovao od vojnika ostatke bremenske zbirke. Za Duehrera je dao jedne nove čizme. Tek 1948. godine predao je kufer Državnom muzeju arhitekture, a 1963. je postao direktor tog muzeja, gdje je odradio ukupno 25 godina. Od početka sedamdesetih Baldin se trudio vratiti zbirku u Bremen, pisao je vođama ali je SSSR 'čuvao tajnu' 'trofejne umjetnosti'. Za
RUSIJA
IZVESTIJA
10. III. 2003.
U Ministarstvo kulture stiglo je zastupničko pitanje Nikolaja
Gubenka, poznatog po suprotstavljanju inicijativama da Rusija
vrati dragocjenosti i umjetničke vrijednosti odnesene iz Njemačke.
Riječ je o inicijativi ministarstva da vrati 'u Njemačku zbirku
bremenskog Kunsthallea, koja se nalazi u državnom čuvanju u
Ermitažu'. Sudbina bremenske zbirke je jedna od najzamršenijih
priča, a treba se završiti 29. ožujka: 362 crteža i dvije slike
vraćaju se u muzej poslije 58 godina.
Kapetan Viktor Baldin je više puta detaljno opisao kako je izvezao,
uz dozvolu vojnih vlasti, iz Njemačke 1945. kufer sa crtežima
velikana (Tizian, Rembrandt, Rubens, Delacroix, Manet, Van Gog,
Corot). U žurbi je morao izrezati crteže iz okvira, a u putovanju do
Rusije usput je kupovao od vojnika ostatke bremenske zbirke. Za
Duehrera je dao jedne nove čizme. Tek 1948. godine predao je kufer
Državnom muzeju arhitekture, a 1963. je postao direktor tog muzeja,
gdje je odradio ukupno 25 godina.
Od početka sedamdesetih Baldin se trudio vratiti zbirku u Bremen,
pisao je vođama ali je SSSR 'čuvao tajnu' 'trofejne umjetnosti'. Za
njegova života se taj san nije ostvario, iako ga je Bremen proglasio
počasnim građaninom.
Otkako je Ustavni sud 2000. godine proglasio takav ratni plijen
'uvezenim kulturnim dragocjenostima', stekla se zakonska osnova za
povratak umjetnina. U dijelu javnosti se sad postavlja pitanje
vraćanja ruskog umjetničkog blaga."