AU 10.III.-APA-BUSH I RAT

AUSTRIJA APA 10. III. 2003. Bush i rat - usamljenost jednog predsjednika "Američki vrhovni zapovjednik sve se češće povlači u meditaciju i molitvu. Sve češće moli da ga ostave samoga da bi razmišljao i meditirao. Zbog predstojeće najvažnije odluke svojega predsjedavanja i svojeg dosadašnjeg osobnog života, George W. Bush u zadnje vrijeme često traži osamu. Još je njegov otac prije nekoliko godina krenuo istim neugodnim putom kojim sada želi krenuti Bush mlađi. 'Ja sam jedini čovjek na svijetu koji može razumjeti što moj sin sada osjeća', rekao je George Bush stariji, 'odluku o ratovanju ne može donijeti nikakav odbor niti general nego samo jedna osoba: predsjednik Sjedinjenih Država'. Prije nekoliko je dana, prije početka važne večernje tiskovne konferencije u East Roomu Bijele kuće na kojoj je Amerikance želio pripremiti na predstojeći rat protiv Iraka, Bush zamolio svoje suradnike da ga desetak minuta ostave samoga. Da želi razmisliti o onome što mora reći. U prošlosti bi takva molba bila neobična. Ako Bush razmišlja o posljedicama rata, ne znači da ima dvojbe. Oni koji poznaju Busha kažu da predsjednika još nikada nisu doživjeli tako odlučnoga. Teroristički napadi 11. rujna nisu njegovo predsjedavanje ispunili samo misijom, nego su njegovom životu dali i novo značenje, drži jedan Bushov prijatelj. Bush je uvjeren da ga je Providnost odabrala za povijesnu misiju: osloboditi svijet od đavolske prijetnje Sadama Huseina. U njegovim govorima sve je više vjerskih crta. 'Zakleo sam se na Bibliju da ću štititi američki narod. A Sadam Husein je prijetnja za sve', izjavio je Bush prošloga tjedna. Čak je i obećanje da će u Irak donijeti demokraciju i slobodu, uresio vjerskim izrazima: 'Sloboda je dar Božji čovječanstvu', često je ponavljao. Američki je predsjednik sve strastvenije proteklih tjedana naglašavao svoju vjeru u moć molitve. 'Svakoga dana molim za očuvanje vodstva, mudrosti i snage', rekao je nedavno, 'i umiruje me kad znam da tisuće ljudi koje ne poznajem, mole za mene.' Pritisak iračke krize i približavanje rata nemaju posljedica na uobičajeni tijek predsjednikova radnog dana. Bush najmanje jedan sat posvećuje tjelesnom čeličenju, izbjegava radne obroke (često ruča u privatnim prostorijama Bijele kuće ispred televizora, gledajući športske emisije) a poslije podne odrijema. Rano odlazi u krevet i prije spavanja čita Bibliju. Šok 11. rujna obilježio je sve daljnje Bushove odluke - uključujući onu o oslobađanju svijeta od Sadama Huseina. 'Želi učiniti sve što je u njegovoj moći da tijekom svojeg predsjedavanja izbjegne drugi 11. rujan', tvrdi jedan od njegovih suradnika. 'Iskreno je uvjeren da Sadam sada predstavlja najveću prijetnju koja bi mogla izazvati tragediju sličnih razmjera.' I u privatnom životu Bush djeluje odlučno i samouvjereno. U srcu je još prije nekog vremena, možda prije nekoliko mjeseci, odlučio da je rat u Iraku neizbježan. Sada se radi samo o formaliziranju te odluke u pravom trenutku, njegovim potpisom na službeni dokument s predsjedničkim pečatom. Za Georgea W. Busha je kocka u dvojbi rat ili mir u Iraku već pala."