ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Razvoj neinvazivnih metoda za funkcionalno oslikavanje mozga omogućio je mjerenje različitih moždanih aktivnosti koje će pridonijeti razumijevanju senzornih i kognitivnih procesa ljudskoga mozga i njihove
povezanosti s različitim oblicima ponašanja.
ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Razvoj neinvazivnih metoda za
funkcionalno oslikavanje mozga omogućio je mjerenje različitih
moždanih aktivnosti koje će pridonijeti razumijevanju senzornih i
kognitivnih procesa ljudskoga mozga i njihove povezanosti s
različitim oblicima ponašanja.#L#
Neke od tih neinvazivnih metoda su: pozitronska emisijska
tomografija (PET), magnetoencefalografija (MEG), funkcionalna
magnetska rezonancija (fMRI), transkranijska magnetska
stimulacija (TMS) i optička tomografija (OT).
O tim metodama te o promjenama koje su one već sada unijele u
medicinu, psihologiju, lingvistiku danas je na okruglome stolu
"Stoljeće uma" u zagrebačkome Institutu za društvene znanosti Ivo
Pilar govorila dr. Selma Supek, docentica na Fizičkome odsjeku
Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF).
Institut Ivo Pilar priredio je taj okrugli stol u sklopu
obilježavanja međunarodne inicijative "Tjedan mozga" (Brain
Awareness Week) koji se drugi put održava u Hrvatskoj u
organizaciji Hrvatskoga društva za neuroznanost i Hrvatskoga
instituta za istraživanje mozga Medicinskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
Ta se međunarodna akcija održava već devetu godinu u drugome tjednu
mjeseca ožujka. Glavni organizator Tjedna mozga je "Dana Aliance
for Brain Initiative", a njezin partner u Europi je "European Dana
Aliance for the Brain". U rad te alijanse uključeno je i 13
nobelovaca te više od 1200 organizacija iz 45 zemlja sa svih
kontinenata.
Doktorica Supek podsjetila je da je tijekom "Desetljeća mozga",
koje je proglašeno 1990. kako bi se istaknula važnost istraživanja
mozga, došlo do izrazitoga porasta broja laboratorija za
funkcionalno oslikavanja mozga, kako u istraživačkim institutima,
tako i u kliničkim ustanovama. Dodala je da brojne kliničke
primjene uključuju lokaliziranje epileptičkih žarišta, praćenje
kortikalne reorganizacije nakon moždanoga udara te rano otkrivanje
i praćenje različitih razvojnih poremećaja.
Te metode, istaknula je Supek, zahtijevaju interdisciplinarni
pristup i brišu granice između znanstvenih područja.
Zato će, ustvrdila je, "oslikavanje uma" biti i jedno od područja
koja će zbližavati znanstvenike.
Osim toga, dr. Supek se nada da će i nedavno odobreni sveučilišni
interdisciplinarni znanstveni poslijediplomski studij "Jezična
komunikacija i kognitivna neuroznanost" omogućiti i što skorije
priključivanje Hrvatske intenzivnim proučavanjima funkcija
ljudskoga mozga i njegovih spoznajnih procesa.
Danas održani okrugli stol u organizaciji Instituta Ivo Pilar
okupio je znanstvenike s različitih područja znanosti koji se bave
istraživanjima mozga u skladu s interdisciplinarnošću koja je u
suvremenome svijetu postala nezaobilazna kada je riječ o
istraživanjima mozga.
(Hina) ip az