IT-MORO-UBOJSTVO-EKSTREMIZAM-Političke stranke-Terorizam-Kriminal-Vlada nj 9. III. DPA: slučaj moro i dalje je obavijen brojnim tajnama NJEMAČKADPA9. III. 2003.Čak i 25 godina kasnije otmica Alda Mora obavijena je brojnim tajnama"Ono
što otmica i ubojstvo predsjednika udruženja poslodavaca Hannsa Martina Schleyera predstavlja za Nijemce, slučaj Alda Mora predstavlja za Talijane. Prije 25 godina, 16. ožujka 1978. g., tadašnjeg predsjednika vladajućih kršćanskih demokrata oteo je komandos ekstremnih ljevičarskih 'Crvenih brigada'. Taj je zločin još i dana obavijen brojnim tajnama i premet je najnevjerojatnijih spekulacija.Rano ujutro, u rimskoj ulici Via Fani koja je time stekla tužnu slavu, teroristi su vrebali kolonu automobila koja je Mora trebala odvesti u parlament. Zaustavili su automobile, krajnje hladnokrvno ustrijelili svih pet Morovih tjelohranitelja i oteli tada najutjecajnijeg talijanskog političara.Nekoliko sati kasnije trebala je biti formirana prva vlada u povijesti Italije, koju su namjeravali poduprti i komunisti. Ta okolnost još i danas pothranjuje sumnje da su zločin izrežirali ljevičarski ekstremisti. Primjerice, i dalje se žestoko spekulira
NJEMAČKA
DPA
9. III. 2003.
Čak i 25 godina kasnije otmica Alda Mora obavijena je brojnim
tajnama
"Ono što otmica i ubojstvo predsjednika udruženja poslodavaca
Hannsa Martina Schleyera predstavlja za Nijemce, slučaj Alda Mora
predstavlja za Talijane. Prije 25 godina, 16. ožujka 1978. g.,
tadašnjeg predsjednika vladajućih kršćanskih demokrata oteo je
komandos ekstremnih ljevičarskih 'Crvenih brigada'. Taj je zločin
još i dana obavijen brojnim tajnama i premet je najnevjerojatnijih
spekulacija.
Rano ujutro, u rimskoj ulici Via Fani koja je time stekla tužnu
slavu, teroristi su vrebali kolonu automobila koja je Mora trebala
odvesti u parlament. Zaustavili su automobile, krajnje hladnokrvno
ustrijelili svih pet Morovih tjelohranitelja i oteli tada
najutjecajnijeg talijanskog političara.
Nekoliko sati kasnije trebala je biti formirana prva vlada u
povijesti Italije, koju su namjeravali poduprti i komunisti. Ta
okolnost još i danas pothranjuje sumnje da su zločin izrežirali
ljevičarski ekstremisti. Primjerice, i dalje se žestoko spekulira
o tome zašto bi ekstremna ljevičarska organizacija uopće otela
Mora. Američka obavještajna služba CIA bila bi daleko više
zainteresirana za eliminaciju samovoljnog političara koji je sam
bio premijer, glasi nedokazana argumentacija.
Pravosuđe je razjasnilo slučaj Moro. Osuđeni su svi teroristi koji
su sudjelovali u zločinu. Po mišljenju suda, Mora je 'smaknuo'
'brigadist' Mario Moretti. Je li zaista učinjeno sve kako bi Moro
bio oslobođen iz ruku otmičara? Zašto je vlada od samog početka
odbijala bilo kakve pregovore s otmičarima? Je li moguće da nisu
ozbiljno razmotrene važne naznake koje su mogle rezultirati
Morovim oslobađanjem? Zašto je obavještajna služba neposredno uoči
Morova ubojstva proširila netočnu vijest da je njegov leš pronađen
u jednom jezeru u blizini Rima? Je li cilj te vijesti bilo
ispitivanje reakcije javnosti? Ukratko: je li cilj bio jednostavno
se riješiti Mora?
Neprekidno se podsjeća da je skupina okupljena oko sadašnjeg
predsjednika Povjerenstva EU Romana Prodija dala istražiteljima
naznake koje su mogle rezultirati Morovim oslobađanjem. Na
spiritističkoj sjednici ta je skupina pokušala dobiti signal o
mjestu Morova zatočenja. Istražitelji su bili uvjereni da je
političar bio skriven na području Rima. Na sjednici je izrečeno i
ime jedne rimske ulice. Kasnije se ispostavilo da je u toj ulici
stanovao jedan od otmičara. I da je policija zakucala na njegova
vrata. Budući da nitko nije otvorio, policajci su otišli. Nadzor te
lokacije vjerojatno bi odveo istražitelje do stana u udaljenoj
općini Portuense, gdje je Moro bio zatočen.
U razdoblju između otmice i otkrića Morova leša u Via Caetani u
blizini Piazza Venezia u Rimu Italija je proživjela osam
dramatičnih tjedana. Čitava je zemlja živjela u nadi i strahu za
život političara kojeg su štovali neovisno o stranačkim granicama -
smatran je favoritom predstojećih predsjedničkih izbora. U slučaj
se umiješao i sam papa Pavao VI., doslovno preklinjući otmičare da
puste Mora na slobodu. Pavla VI. i Mora vezivalo je blisko
prijateljstvo.
Moro je bio 'uzoran katolik', svakog jutra išao je na misu - pa i na
dan kada je otet. Duboko potresen Pavao VI. celebrirao je i misu na
ukopu državnika i prijatelja. Mnogi drže da je šok dodatno pogoršao
ionako jako narušeno Papino zdravlje. Pavao VI. umro je tri mjeseca
nakon Mora", podsjeća na kraju priloga Giovanni Facchini.