ZAGREB, 9. ožujka (Hina) -LISABON - Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox predvidio je da će nakon mogućeg primanja Bugarske, Rumunjske i Hrvatske u Europsku uniju 2007. doći do višegodišnjeg zastoja u procesu proširenja Unije,
prenosi u subotu portugalski tjednik Expresso. "Ulaskom 10 zemalja 2004. i mogućim pristupom Bugarske, Rumunjske i Hrvatske 2007. EU će vjerojatno imati potrebu zaustaviti proces proširenja na nekoliko godina kako bi se dotadašnje proširenje moglo konsolidirati", izjavio je Cox u intervjuu za Expresso. Cox je prvi visoki europski dužnosnik koji je Hrvatsku, kao najmlađeg službenog kandidata za članstvo, pridodao Rumunjskoj i Bugarskoj, etabliranim kandidatima za ulazak u EU 2007. godine. Pristupom Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, nakon 10 zemalja 2004. godine, ukupan broj članica EU popeo bi se na 28.LJUBLJANA - Diplomatska nota kojom će Slovenija idućega tjedna Hrvatsku obavijestiti da su ispunjeni uvjeti za stupanje na snagu međudržavnog ugovora o nuklearci Krško sadržavat će dodatak koji će "zakočiti" samo izvođenje sporazuma, javio je u subotu slovenski radio pozivajući se na domaće diplomatske izvore. Riječ je o tome da će u noti biti spomenuta rezerva slovenskog dijela međudržavne komisije za nuklearku da je Slovenija u izvođenju sporazuma vezana
ZAGREB, 9. ožujka (Hina) -
LISABON - Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox predvidio je da
će nakon mogućeg primanja Bugarske, Rumunjske i Hrvatske u Europsku
uniju 2007. doći do višegodišnjeg zastoja u procesu proširenja
Unije, prenosi u subotu portugalski tjednik Expresso. "Ulaskom 10
zemalja 2004. i mogućim pristupom Bugarske, Rumunjske i Hrvatske
2007. EU će vjerojatno imati potrebu zaustaviti proces proširenja
na nekoliko godina kako bi se dotadašnje proširenje moglo
konsolidirati", izjavio je Cox u intervjuu za Expresso. Cox je prvi
visoki europski dužnosnik koji je Hrvatsku, kao najmlađeg
službenog kandidata za članstvo, pridodao Rumunjskoj i Bugarskoj,
etabliranim kandidatima za ulazak u EU 2007. godine. Pristupom
Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, nakon 10 zemalja 2004. godine,
ukupan broj članica EU popeo bi se na 28.
LJUBLJANA - Diplomatska nota kojom će Slovenija idućega tjedna
Hrvatsku obavijestiti da su ispunjeni uvjeti za stupanje na snagu
međudržavnog ugovora o nuklearci Krško sadržavat će dodatak koji će
"zakočiti" samo izvođenje sporazuma, javio je u subotu slovenski
radio pozivajući se na domaće diplomatske izvore. Riječ je o tome da
će u noti biti spomenuta rezerva slovenskog dijela međudržavne
komisije za nuklearku da je Slovenija u izvođenju sporazuma vezana
na europsku konvenciju koja skraćuje rokove za trajno skladištenje
radioaktivnog otpada u odnosu na one koji se nalaze u sporazumu. Ako
bi se Hrvatska na tu rezervu iz note žalila, to bi značilo dodatne
pregovore, prenosi radio.
MANCHESTER/RIM/BERLIN - Europljanke su u subotu obilježile 8.
ožujka, međunarodni dan posvećen obrani njihovih prava, ali su ga
iskoristile da podignu svoj glas protiv mogućeg rata u Iraku. U
Italiji, Velikoj Britaniji i Španjolskoj, čiji su premijeri glavni
saveznici američke politike, prosvjedi protiv moguće oružane
intervencije radi svrgavanja režima u Bagdadu poklopili su se s
Danom žena. "Žene i djeca glavne su žrtve rata. U ovoj zemlji,
protivljenje ratu je sigurno jače kod žena", kazao je Andrew
Burgin, glasnogovornik britanske koalicije Stop the war, koja je
organizirala veliku manifestaciju u Manchesteru. U Rimu je više od
stotinjak žena pred Ministarstvom obrane sat vremena prosvjedovalo
zagovarajući mir i osuđujući mogući rat u Iraku, a veliki mirovni
prosvjed održan je u subotu navečer u američkom vojnom logoru Camp
Darby blizu Pise u Toskani. Na obalama Crnog mora u Bugarskoj, 150
žena okupilo se kako bi reklo "ne" američkom prisustvu u Sarafovom,
vojnoj bazi stavljenoj na raspolaganje američkim snagama za mogući
napad na Irak. U Njemačkoj je u Berlinu organizirana "Duga ženska
noć", a u petak je na tribini sedam žena ministrica u vladi
kancelara Gerharda Schroedera upozorilo na "grozne posljedice"
sukoba, poglavito za civile.
KABUL/NIKOZIJA - Tisuće žena u Aziji i na Bliskom istoku
prosvjedovale su u subotu, na Međunarodni dan žena, za
jednakopravnost spolova, ne zaboravljajući pritom izraziti
protivljenje ratu protiv Iraka. Prigodni skup organiziran je u
afganistanskom glavnom gradu Kabulu. Okupilo se više od 3.000
ljudi, a pismom im se obratio i predsjednik Hamid Karzai zauzevši se
za veću slobodu žena nakon desetljeća patnji. Prosvjedni skup
organiziran je i u glavnom gradu Bangladeša Dhaki, zemlji u kojoj
svakoga tjedna pet žena biva unakaženo kiselinom iako su
posljednjih deset godina na vlasti žene - premijerke Khaldea Zia i
Cheikh Hasina Wajed. U Indiji, gdje se svake godine nad ženama iz
najnižih kasta počini više od 28.000 zločina, zastupnice iz svih
političkih stranaka zauzele su se za prijedlog zakona star sedam
godina koji nalaže da trećina mjesta u parlamentu bude rezervirana
za žene. Bolje uvjete rada za žene pred sjedištem vlade u Bangkoku
tražilo je tisuću Tajlanđanki. Gotovo 5.000 ljudi okupilo se u
Seulu tražeći veća prava za žene i ukidanje sustava u kojem samo
muškarci mogu biti glave obitelji. Žene u Jakarti kritizirale su
predsjednicu Megawati Sukarnoputri optužujući je da ne pridaje
dovoljno pozornosti pravima žena, iako je ona prva žena na čelu neke
muslimanske zemlje. Nezaobilazna tema na brojnim skupovima diljem
svijeta, sve izvjesniji rat u Iraku, dominirao je osobito na
skupovima žena na Bliskom istoku.
UJEDINJENI NARODI - U poruci za Međunarodni dan žena glavni tajnik
Ujedinjenih naroda Kofi Annan rekao je da je ulaganje u žene
nezaobilazan dio izgradnje boljeg svijeta u 21. stoljeću. "Kada
žene cvatu, cijelo društvo ima koristi, a idućim generacijama se
osigurava bolji početak u životu. Na ovaj Međunarodni dan žena
pozivam sve nas da djelujemo s obnovljenom hitnošću na
razumijevanju toga", rekao je Annan u priopćenju. UN će se
obilježavajući Dan žena ove godine usmjeriti na jednakost žena i
milenijske razvojne ciljeve. Osam milenijskih ciljeva,
uključujući jednakost spolova i jačanje uloge žena u vlasti,
poduprle su sve članice UN-a, a tijela UN-a su provedbu milenijskih
ciljeva stavila u središte svojih poruka uz Dan žena.
BEOGRAD - Bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću
prije godinu dana se izgubio svaki trag, a od "slučaja Mladić" treba
razlikovati slučajeve haških optuženika Veselina Šljivančanina i
Miroslava Radića, izjavio je u subotu srbijanski ministar policije
Dušan Mihajlović. "Šljivančanin i Radić su naši građani koji bi se,
da su pravi vojnici i patrioti, odazvali pozivu domaćeg suda. S
obzirom da se nisu odazvali, policija će ih kad-tad pronaći", kazao
je Mihajlović. "Kad je Mladićevom osiguranju otkazana logistička
podrška koju je imao u pojedinim strukturama u Srbiji, Mladiću se
gubi svaki trag. Već godinu i nešto o Mladiću nema ni traga ni
glasa", kazao je Mihajlović.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush rekao je u subotu
kako čini sve da bi izbjegao rat s Irakom, ali da je spreman
upotrijebiti silu kako bi razoružao Sadama Huseina. U svom tjednom
radijskom obraćanju Amerikancima Bush je rekao kako je i izvješće u
petak glavnog UN-ovog inspektora Hansa Blixa Vijeću sigurnosti
potvrdilo da se Husein i dalje odbija povinovati odlukama UN-a i
razoružati se. "Činimo sve kako bi izbjegli rat u Iraku. Ali ako se
Sadam Husein ne razoruža mirno, bit će razoružan silom", rekao je
američki predsjednik. Kazao je da Sadam posjeduje oružje masovnog
uništenja i da financira, obučava i skriva teroriste koji mogu
upotrijebiti ta oružja protiv Sjedinjenih Država.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush i članovi njegove
vlade u subotu su nastojali telefonski osigurati potporu članova
Vijeća sigurnosti UN-a za novu rezoluciju koja Iraku daje krajni
rok do 17. ožujka da se razoruža ili suoči s ratom. Predsjednik
Bush, državni tajnik Colin Powell i savjetnica za nacionalnu
sigurnost Condoleeza Rice angažirali su se u telefonskim
kontaktima sa čelnicima zemalja članica Vijeća sigurnosti kako bi
osigurali prolaz nove rezolucije o Iraku, a nastavit će lobirati
sve do glasovanja koje se predviđa za idući utorak. Smatra se da SAD
trenutno u Vijeću sigurnosti nemaju potrebnih devet glasova za
američko-britansko-španjolsku rezoluciju, a vetom na rezoluciju
koja utire put ratu već su zaprijetili Francuska i Rusija.
AMAN - Iračka vlada pozvala je Amnesty International da posjeti
Bagdad u travnju, prvi puta od 1983., kazala je u subotu glavna
tajnica te organizacije za zaštitu ljudskih prava, Irene Khan. "Od
1983., datuma našeg posljednjeg posjeta Iraku, tražimo povratak u
Bagdad i iračka me vlada nedavno obavijestila da pristaje na naš
posjet", rekla je Khan u Amanu. "Iračka vlada predložila je
travanj, no mi smo tražili ožujak", rekla je ističući želju da do
posjeta dođe što je prije moguće zbog "hitnosti situacije s
ljudskim pravima" u toj zemlji.
MADRID - Pet osoba osumnjičenih za povezanost s terorističkom
mrežom al-Qaidom uhićeno je u petak, rekao je u subotu španjolski
ministar unutarnjih poslova Angel Acebes. Osumnjičeni su uhićeni
na temelju uhidbenog naloga francuskog suca, rekao je ministar, a
dovodi ih se u vezu s podmetanjem bombe u sinagogu na tuniskom otoku
Djerbi u travnju prošle godine, u kojem je poginulo 19 osoba, među
kojima 14 njemačkih i dva francuska turista. Podmetanje bombe
naknadno je bilo povezano s al-Qaiedom.
KUVAJT - UN-ovi vojni promatrači na iračko-kuvajtskoj granici
objavili su u subotu da povlače civilno osoblje u grad Kuvajt zbog
moguće američke invazije na Irak. Glasnogovornik UNIKOM-a Daljeet
Bagga rekao je da je UNIKOM počeo povlačiti svojih 230 civilnih
djelatnika iz demilitarizirane zone duž 200 kilometara duge
kopnene granice. UNIKOM-ovih 195 promatrača i 775 vojnika iz
Bangladeša koji ih štite, ostaju na svojim položajima, rekao je.
MOSTAR - Snage SFOR-a u BiH zaplijenile su tijekom akcije izvedene u
petak u Banjoj Luci dio arhiva glavnog stožera Vojske Republike
Srpske, priopćila je u subotu Informativna služba glavnog
zapovjedništva vojske bosanskih Srba. Provjera zapovjedništva
odvijala se usporedo s lovom na najtraženijeg haaškog optuženika
Radovana Karadžića u okolici Sarajeva. SFOR je zaplijenio i veću
količinu radnog materijala, osobnih i službenih dokumenata i
računalne opreme, navodi se u priopćenju bez preciziranja sadržaja
oduzetog materijala iz glavnog stožera VRS.
MOSTAR - Zamjenik Visokog predstavnika u BiH Donald Hays izjavio je
da su visoki dužnosnici te zemlje blokirali istragu o izvozu oružja
bijeljinskog zavoda Orao Iraku, čime je kršen embargo UN-a.
Međunarodna zajednica zatražila je od vlasti srpskoga entiteta
podnošenje novoga izvješća, nakon što u prvome nisu objavljena
imena odgovornih za izvoz oružja Iraku. "Moj je dojam da su mnogi
ljudi u ovoj zemlji znali za te aktivnosti i da su postojali visoki
dužnosnici koji su surađivali na blokiranju svih informacija",
rekao je američki diplomat Hays u izjavi koju u subotu prenose
bosanskohercegovački mediji. Vlasti RS novo izvješće moraju
dostaviti Uredu Visokog predstavnika i stabilizacijskim snagama do
17. ožujka. Hays je dodao da se u tome izvješću navode imena desetak
tvrtki iz RS i Federacije BiH koje su bile umiješane u ilegalnu
prodaju oružja Iraku.
(Hina) dh md