ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Najmanje 300.000 pripadnika kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva SAD te marinaca kao i stotine borbenih zrakoplova te deseci ratnih brodova stoje u ovom trenutku na raspolaganju generalu Tommyu R.
Franksu, zapovjedniku akcije u Iraku za ostvarenje postavljenih zadaća - svrgavanje iračkog predsjednika Sadama Huseina i razoružanje Iraka.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Najmanje 300.000 pripadnika kopnene
vojske, mornarice i zrakoplovstva SAD te marinaca kao i stotine
borbenih zrakoplova te deseci ratnih brodova stoje u ovom trenutku
na raspolaganju generalu Tommyu R. Franksu, zapovjedniku akcije u
Iraku za ostvarenje postavljenih zadaća - svrgavanje iračkog
predsjednika Sadama Huseina i razoružanje Iraka.#L#
Podaci iz raznih izvora govore o brojci od najmanje 300.000
američkih vojnika čije su postrojbe u raznim fazama raspoređivanja
za sudjelovanje u ratu protiv iračkih snaga. Neke postrojbe su već
raspoređene u bazama na području zemalja Perzijskog zaljeva, druge
su u fazi transporta prema području mogućeg djelovanja, dok su
ostale tek dobile zapovjed o pokretu.
Prva oklopna divizija SAD, Prva i Četvrta pješačka divizija, Prva
motorizirana divizija (svaka po oko 17.000 vojnika), 101.
zračnodesantna divizija (20.000 vojnika)- samo su neke od
postrojbi čija se imena spominju u svakodnevnim izvješćima o
premještanju iz baza u SAD i Europi prema području mogućih borbenih
operacija. Svaka od ovih vojnih formacija ima velike količine
pripadajućeg oružja i opreme, tako npr. za prebacivanje borbene
opreme 4. pješačke divizije treba oko 30 brodova.
Već više od mjesec dana u zapadnim medijima se pojavljuju izvješća
koja govore o tome da pripadnici specijalnih postrojbi SAD, Velike
Britanije i Australije tajno djeluju na teritoriju Iraka. Njihov
broj se procjenjuje na oko 4.000, a obavljaju izviđačke zadaće kako
bi olakšali djelovanja zrakoplovnih i kopnenih snaga kad rat i
službeno počne.
Impozantne pomorske snage SAD sastoje se od pet borbenih skupina
nosača zrakoplova. Dva nosača zrakoplova raspoređena su u istočnom
dijelu Mediteranskog mora - USS Harry S. Truman i USS Theodore
Roosevelt. Nosač USS Nimitz krenuo je 4. ožujka iz SAD prema
Perzijskom zaljevu kako bi zamijenio USS Abraham Lincoln, koji se u
zaljevu nalazi uz USS Constellation i USS Kitty Hawk. Svaki nosač
zrakoplova nosi najmanje 50 borbenih zrakoplova.
U pratnji nosača su brodovi od kojih je oko 40 opremljeno krstarećim
raketama tomahawk. Među flotni sastav treba ubrojiti brodove
marinaca, sa čijih nosača helikoptera mogu biti prebačene znatne
snage izravno na bojišnicu. Nedvojbeno je da se u "vrućem području"
nalaze i podmornice na nuklearni pogon, koje također mogu lansirati
krstareće projektile na ciljeve u Iraku, ali o njihovom kretanju i
položaju nikada nije bilo službenih informacija.
Početak akcije protiv Sadama Huseina i njegovih snaga vjerojatno će
pripasti zračnim snagama i krstarećim raketama kojih bi, prema
najavama, u prvom valu trebalo biti ispaljeno oko tri tisuće. Uz
zrakoplove sa nosača zrakoplova i one Marinskog korpusa,
Sjedinjene Države u bazama u Saudijskoj Arabiji, Omanu,
Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Bahreinu i Turskoj imaju
najmanje 200 borbenih letjelica F-15, F-16, F-117 i A-10. Njima će u
eventualnim borbenim operacijama pomagati čitav niz izviđačkih
zrakoplova, tankera za popunu gorivom u zraku, letjelica za
elektronsko ratovanje i transportera. Teški i dalekometni
bombarderi B-52 Stratofortress, B-1 Lancer i "nevidljivi" B-2
Spirit mogu djelovati iz udaljenih baza u Fairfordu u Velikoj
Britaniji i s otoka-baze Diego Garcia u Indijskom oceanu.
Zrakoplovi B-2 su u prijašnjim borbenim akcijama (protiv ciljeva u
bivšoj SRJ) djelovali izravno iz svoje baze u američkoj državi
Missouri, uz popunjavanje gorivom u letu. SAD su rasporedile 24
bombardera B-52 i B-1 na Guamu, navodno zbog zastrašivanja Sjeverne
Koreje, ali bi se zrakoplovi mogli iskoristiti i protiv iračkih
snaga.
Američkim snagama pridružit će se i savezničke postrojbe, ali ipak
ne u tolikom broju kao za vrijeme prvog zaljevskog rata, kada je
skoro 270.000 vojnika iz 27 zemalja sudjelovalo u koalicijskim
snagama koje su oslobodile Kuvajt. Najveći doprinos daju Britanci.
Njihove snage u Zaljevu sastoje se od nešto manje od 100 zrakoplova
svih tipova, 27 transportnih helikoptera, 1. oklopne divizije sa
27.000 vojnika (u čijem sastavu je i poznata 7. oklopna brigada
"Pustinjski štakori") te pomorske borbene skupine koja se sastoji
od po jednog nosača zrakoplova i helikoptera, tri razarača, jedne
nuklearne podmornice i 11 pratećih brodova.
Među ostalim zemljama koje daju svoj doprinos je i Australija te
zemlje Zaljeva koje su zajednički formirale postrojbu veličine
brigade od 3.000 vojnika i stacionirale je u Kuvajtu. Amerikancima
su neke europske zemlje ponudile svoje postrojbe za borbu protiv
kemijskog i biološkog djelovanja.
(Hina) sb ps