RFE-O SPOJENOJ I PODIJELJENOJ BIH

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 4. III. 2003. Posebni balkanski odnosi: tko je država, a tko nije? Prilog Sabine Čabaravdić, Enisa Zebića, Amira Zukića i Nebojše Bugarinovića. Daytonskim sporazumom koji je još uvijek važeći Ustav Bosne i Hercegovine između ostalog je utvrđeno da supotpisnice mirovnog ugovora imaju pravo uspostaviti posebne veze s BiH entitetima. Po nacionalnim opredjeljenjima, nekadašnja SR Jugoslavija s Republikom Srpskom, Hrvatska s Federacijom. Formalno pravno susjedne države BiH imaju pravo razvijati posebne odnose s određenim dijelom te države. Međutim, vrijeme i nove političke okolnosti dovele su do neravnomjernog razvitka posebnih veza. Tako se posljednje dvije godine iz Zagreba šalju predstavnici u Sarajevo, a odnosi s Mostarom postaju sve slabiji. U Beogradu se dužnosnici čvrsto drže slova Daytonskog sporazuma, pa su tamošnji čelnici češći gosti Banje Luke nego glavnog bosanskohercegovačkog grada. Što su razlozi, koja su objašnjenja i na kakvu reakciju takvi odnosi nailaze u samoj BiH? Piculina pomoćnica Olga Kresović-Rogulja pozitivnim ocjenjuje odnose dvije zemlje. Koliko je još u primjeni Sporazum o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine, ili ga sve više zamjenjuju odnosi dviju suverenih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine? KRESOVIĆ-ROGULJA: Jedan dio tog sporazuma živi u pomoći koju Republika Hrvatska daje hrvatskim institucijama u Federaciji. Znate da dajemo određenu potporu obrazovnim i socijalnim programima. Mislim da taj dio funkcionira i da će funkcionirati sve dok to bude potrebno. Kada je riječ o posebnim odnosima, stvari su se počele razvijati na razini država i mislim da je to najbolji put kako uspostavljati normalne odnose sa susjedima. Sve ono što je ispod te razine, s Federacijom i Republikom Srpskom, najbolje je razvijati u smislu pogranične suradnje koja će se na temelju Sporazuma o pograničnoj suradnji još dodatno učvrstiti i razvijati jer je to interes izravnih susjeda, naših županija i općina, kao i krajeva s druge strane granice. Dok Stjepan Mesić poziva na razvijanje dobrosusjedskih državnih odnosa Hrvatske i BiH, a na odustajanje od posebnih veza s entitetima, Koštunica izjavljuje kako su Srbija i Republika Srpska samo privremeno odvojene. Sa sarajevskog stajališta izgleda da Beograd svoje posebne veze s Banjom Lukom ne namjerava slabiti, nego čak pojačava odbojnost prema državnim vlastima, kaže potpredsjednica Stranke demokratske akcije Suada Palavrić. PALAVRIĆ: U posljednje vrijeme stječe se dojam da od trenutka kada je Međunarodni sud pravde potvrdio svoju nadležnost u odlučivanju u tužbi BiH protiv SR Jugoslavije, čije su nasljednice Srbija i Crna Gora, da su iz Srbije i Crne Gore počeli pravi napadi na državnost BiH, u smislu da njihovi ministri dolaze u RS, izražavaju navodnu brigu za građane RS-a, onda se potpisuju sporazumi o suradnji republičkih ministarstava, zanemaruje se da naziv republika, kod RS-a ne znači to što inače znači i uporno se teži predstaviti da je RS država, a da to BiH nije. (...)Usporedimo li prošlogodišnje izjave dvojice predsjednika Bosni susjednih zemalja, ustanovit ćemo i razliku. Početkom rujna 2002. godine tadašnji predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica u Malom Zvorniku, na samoj granici s BiH, izjavljuje kako na Republiku Srpsku gleda kao na 'privremeno odvojeni dio obitelji'. Nedugo nakon toga hrvatski je predsjednik Stipe Mesić pozvao jugoslavenskog kolegu da se i Hrvatska i Srbija i Crna Gora odreknu posebnih veza i grade odnose samo s državom BiH. Ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić odbacuje tvrdnje da su Hrvatska i Federacija skoro zaledile odnose, a da RS sa Srbijom i Crnom Gorom razvija sve prisnije veze. IVANIĆ: Mislim da je to, opet, malo prejaka ocjena - kao da je Hrvatska u potpunosti zaboravila a, s druge strane, ovamo ide se i više od onoga što je omogućeno. Ja ne mislim tako. Ja mislim da svaka stvar koja omogućava poboljšanje odnosa između susjeda je dobra stvar. Ja ne vidim zašto bi odustajanje od jednog oblika suradnje bio uvjet za nešto drugo. Ja mislim obrnuto. Ako je tu već napravljen neki pomak, a jeste objektivno, jer u jednom razdoblju su Hrvatska i Federacija imale izuzetno dobre odnose. I zaista je to prisustvo Hrvatske bilo vrlo, vrlo snažno. Mislim da se malo precjenjuju odnosi Srbije i Crne Gore i RS. U konkretnim potezima ja baš i ne vidim veliku afirmaciju posebnih veza - da ih je toliko bilo. Ali bez obzira na to, nisam za eliminaciju jednog oblika suradnje, već samo za to da se na njega nadoda novi. Zaista mislim da je nakon tih posebnih i paralelnih veza sada vrijeme da BiH u cjelini ima dobre odnose i sa Srbijom i Crnom Gorom s jedne, i s Hrvatskom, s druge strane. Ne vidim dugoročnu stabilnost na prostoru Balkana u cjelini bez dobrih odnosa te tri države. Ivanić komentira izjavu Vojislava Koštunice da su RS i Srbija samo privremeno razdvojene. IVANIĆ: Mislim da ćemo imati priliku u svakim sljedećim izborima, to je sve rađeno u doba izbora, da vidimo svakakvih izjava. Političari pokušavaju u tom trenutku doći do nešto veće potpore. Vrlo brzo će biti ponovne uporabe ili zloporabe stanja u BiH u lokalnim izborima u zemljama oko nas, kao što je to bilo i kod nas, za vrijeme naših izbora. Sve te izjave gledam u tom kontekstu. Realnost je činjenica da BiH kao država postoji, da je ona definirana Daytonskim sporazumom i da sve drugo može biti samo rezultat dogovora njenih građana i da nikakva varijanta sa strane ne može imati na to utjecaja. (...) Potpredsjednica SDA, Seada Palavrić, o tvrdnjama Vojislava Koštunice da su RS i Srbija samo privremeno odvojene: PALAVRIĆ: Čini se sve da izgleda kao da je to samo privremeno, a istodobno kupuju vrijeme. Kupuju vrijeme nadajući se da međunarodno priznanje nije baš nužno da bi jedna država bila država, jer to, zaista, u pravnoj teoriji jeste tako. I ja uporno upozoravam, evo sedam godina, da ni na jednom aktu iz entiteta koji se zove RS ne postoji riječ BiH. I sad on dokazuje deset godina postojanja RS-a, bez obzira što je temeljen na zločinu, na genocidu, na najgorim temeljima. Vrijeme pokazuje i stječe se dojam da RS kao država živi. Mesićevom izjavom o gradnji odnosa s državom, a ne entitetom nisu zadovoljni ni u Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH. Visoki dužnosnik Ivica Marinović. MARINOVIĆ: Kada je riječ o izjavama gospodina Mesića, osobno držim da on nije dobro obavještena osoba i da je izvan realnog sustava. Znači treba činiti, potpuno je to normalno i prirodno, državne veze, ali ukoliko imate razvijene institucije sustava koje ono što se dogovori mogu pratiti. Sami znamo da te institucije još nisu u tolikoj mjeri sagrađene, niti imaju kapacitet da mogu pratiti sve te potrebe međusobna vezivanja. Ovaj pristup kojega predstvalja sada već nova država Srbija i Crna Gora je realniji, znači, oslanja se na institucije koje su razvijene na razini entiteta, a znamo da su one u većoj mjeri superiornije od ovih državnih. Činjenica je međutim da je službeni Zagreb promijenio smjer i da su izjave tamošnjih HDZ-ovaca ili pak SDP-ovca Zdravka Tomca incident. Ugovor o posebnim vezama još postoji, u praksi se međutim ne provodi kao prije tri, četiri godine. (RFE)