RU-FR-US-KRIZA-Ratovi RU IZVESTIJA 5. III. 2003. SAD protiv alijanse RUSIJAIZVESTIJA5. III. 2003.Rusija u savezu s Francuskom i Njemačkom sve aktivnije pobija planove SAD-a protiv Iraka, piše Georgij BovtKonzultacije pet stalnih
članica Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku sve više upadaju u vremenski škripac. Opća je ocjena da većina više ne može natrag. Amerika kaže da će ratovati s rezolucijom ili bez nje. Rusija i Francuska tvrde da je rat neprihvatljiv i da neće odustati od veta na ratnu rezoluciju. Glavno je, dakle, pitanje tko je koga zatjerao u kut, a tko iz njega može uskočiti. Šef ruskog MVP-a Igor Ivanov tri se dana motao po Europi. Ako je njegov cilj bio izaći iz francuske sjene na branik borbe protiv Amerike - onda već ima u tome plodova. Nije uzalud američki veleposlanik u Moskvi hitno zatražio audijenciju kod zamjenika ministra i - dobio je. Mora da su im se pozicije toliko razišle da se već mogu nagađati i posljedice za Rusiju zbog tog razilaženja. Nakon iskušenja kod Blaira, Ivanov je posjetio Chiraca, a u Parizu im se pridružio njemački ministar Joshka Fischer. Skupa su učvrstiti pozicije u čemu im je pomogao turski parlament svojim odbijanjem Amerike. Tako su mogli i prije toga donijeti deklaraciju
RUSIJA
IZVESTIJA
5. III. 2003.
Rusija u savezu s Francuskom i Njemačkom sve aktivnije pobija
planove SAD-a protiv Iraka, piše Georgij Bovt
Konzultacije pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku sve
više upadaju u vremenski škripac. Opća je ocjena da većina više ne
može natrag. Amerika kaže da će ratovati s rezolucijom ili bez nje.
Rusija i Francuska tvrde da je rat neprihvatljiv i da neće odustati
od veta na ratnu rezoluciju. Glavno je, dakle, pitanje tko je koga
zatjerao u kut, a tko iz njega može uskočiti.
Šef ruskog MVP-a Igor Ivanov tri se dana motao po Europi. Ako je
njegov cilj bio izaći iz francuske sjene na branik borbe protiv
Amerike - onda već ima u tome plodova. Nije uzalud američki
veleposlanik u Moskvi hitno zatražio audijenciju kod zamjenika
ministra i - dobio je. Mora da su im se pozicije toliko razišle da se
već mogu nagađati i posljedice za Rusiju zbog tog razilaženja.
Nakon iskušenja kod Blaira, Ivanov je posjetio Chiraca, a u Parizu
im se pridružio njemački ministar Joshka Fischer. Skupa su
učvrstiti pozicije u čemu im je pomogao turski parlament svojim
odbijanjem Amerike. Tako su mogli i prije toga donijeti deklaraciju
koja Amerikancima obećava sigurna veto na ratnu rezoluciju u VS-u.
Rusi već smišljaju u čemu će im se Amerikanci osvetiti: možda u
svemirskom programu, gdje Rusi prednjače u opskrbi Međunarodne
svemirske postaje MIR; trgovinski režim, razni investicijski i
pretvorbeni programi, poput uništavanja kemijskog oružja.
Napokon, čečenska problematika može dobiti nova sazvučja, kao i
kontekst srednjoazijske i kavkaske politike SAD-a.
Igor Ivanov će 7. ožujka slušati novi referat UN-ovog inspektora
Hansa Blixa i onda će pasti odluka o daljnjem ponašanju. Hoće li
glasovanje uopće utjecati na američke vojne planove? Teško. Ali će
utjecati na raspored uloga u budućem ustrojstvu Iraka. I ne samo
njega.
Zato je ruskoj vanjskoj politici bolje, drže anketirani
stručnjaci, da ne podržava Saddama, nego radi svojih gospodarsko-
političkih interesa traži međunarodni, a ne proamerički karakter
protuterorističke koalicije. Ako to uspije, naša će zemlja dobiti
potrebnih 20-30 mirnih godina za modernizacijski zamah."