AMERIČKI PROSVJEDI PROTIV RATA U IRAKU BEZ STRASTI

Piše: Slavoljub Leko, stalni dopisnik HINA-e iz Washingtona WASHINGTON, 6. ožujka (Hina) - Američki studenti su u srijedu organizirali diljem Sjedinjenih Država prosvjed protiv rata u Iraku, čiji organizirani ali pomalo hladni karakter odražava odnos Amerikanaca prema ovom ratu koji je sve bliži.#L# Studentski prosvjed pod nazivom "Knjige a ne bombe" organizirala je Nacionalna koalicija studenata i mladih za mir, a pridružili su im se studenti iz preko 230 fakulteta u cijeloj zemlji. Studentica Amanda Crater sa Sveučilišta Berkeley se odlučila priključiti lokalnim prosvjedima i nazvati nekoliko lokalnih radio postaja. No, prije toga je pohađala predavanja. "Izaći ću sa sata plesa", rekla je ona. "Ići ću na predavanja i otići ranije. Većina aktivnosti počinje u podne". Prosvjedi na Sveučilištu Michigan su također bili u podne, gdje je preko 300 studenata potpisalo proturatni zahtjev svojega kolege Maxa Sussmana. "Ako ljudi osjećaju da mogu sudjelovati u jednom razgovoru ali moraju na ispit, smatramo ih sudionicima", kaže on. Atmosfera prosvjeda nema mnogo zajedničkog s nezaboravnim prizorima prosvjeda protiv rata u Vijetnamu šezdesetih i sedamdesetih godina u kojima su studenti propuštali nastavu danima i tjednima zatvarali sveučilišta. "Sada je to nešto što uguraš u vannastavne aktivnosti zajedno s nastavom i drugim projektima", opisuje ponašanje modernih mladih prosvjednika David Davenport s Instituta Hoover. Moderni prosvjedi su "pristojni, uredni i bez strasti", kaže on. Razlog tome vidi u činjenici da je rat s Irakom studentima stran jer nema novačenja. U ovome ratu će se boriti profesionalni vojnici plaćeni da obave posao. Traumu vijetnamskog rata i 55.000 mrtvih Amerikanci su preboljeli i iz nje izvukli pouke. Posljednji rat koji su vodili bio je Zaljevski rat. Trajao je nekoliko tjedana i u njemu je poginulo oko 150 Amerikanaca. Prizori ispraćaja vojnika na dokovima San Diega, suze žena, majki i djece su osjećaji ograničeni na posebnu skupinu ljudi i teško se može proširiti. Većina Amerikanaca konstantno podupire namjere predsjednika Busha da silom razoruža Saddama Husseina. Najnovije ispitivanje javnoga mišljenja Washington Post-ABC News kaže da je 59 posto Amerikanaca za vojnu akciju Sjedinjenih Država u Iraku i bez potpore Ujedinjenih naroda. Većina Amerikanaca zamjera Bushu slabost američke ekonomije i više brine zbog povećanja cijene benzina nego zbog sve bližeg napada na Irak. Jedna od neposrednih posljedica približavanja rata jeste skok cijena benzina od dvadesetak posto kojega Amerikanci sada plaćaju oko 1,70 dolara za galon (oko 4 litre) dok su ga u 2002. plaćali oko 1,40 dolara. To je ono što neposredno osjećaju na džepu dok posredno trpe zbog pada vrijednosti dionica na burzama i usporavanja investicija uzrokovanih neizvjesnostima oko rata. Rat bi zapravo mogao konačno prekinuti neizvjesno očekivanje i donijeti smirivanje na burzama. Potpora uporabi sile u Iraku dakako bi se mogla preokrenuti u protivljenje ukoliko rat potraje i iz Iraka počne stizati prevelik broj vreća s mrtvim vojnicima. I u Vijetnamu su se Amerikanci borili godinama prije nego što su prosvjedi dosegnuli kritičnu masu. General Tommy Franks, koji će zapovijedati američkim snagama u budućem sukobu u Iraku, kaže da se ne da predvidjeti broj žrtava niti na jednoj strani. On se međutim uzda u neusporedivu američku tehnološku nadmoć u odnosu na iračku vojsku. Ovaj rat će Amerikanci voditi preciznim bombama i raketama, a pješaci bi trebali doći na već pripremljen teren i dovršiti materijalno i moralno već uništenu iračku vojsku. Slobodu govora Amerikanci, međutim, ne koriste samo da bi prosvjedovali protiv rata nego i da bi se založili za američku vojnu akciju u Iraku. Prošloga weekenda u Houstonu je 10.000 ljudi organiziralo proratni marš, 4.000 se pojavilo u Tulsi u Oklahomi, a 5.000 je u Clevelandu u Ohiu poduprlo američke vojnike i njihovu misiju u Iraku. Najveći proturatni prosvjedi do sada održani su u New Yorku, Washingtonu i Californiji, u tzv. "plavim državama" koje su glasovale za demokrate na posljednjim predsjedničkim izborima. Procjenjuje se da je u New Yorku prošloga mjeseca na ulice izašlo oko 100.000 ljudi kao i u San Francuscu. Skupovi koji podupiru rat u Iraku događaju se u tzv. "crvenim državama" koje podupiru predsjednika Busha i njegovo stajalište prema Iraku. Obične Amerikance više od mogućeg rata u Iraku zabrinulo je nedavna uzbuna oko mogućega terorističkog napada. Zabrinutost je dovela do stvaranja zaliha hrane i vode, i kupovanja enormnih količina ljepljive trake i plastičnih plahti koje su trebale poslužiti kao zaštita od kemijskog i biološkog napada. S prestankom uzbune prestale su i pretjerane reakcije. (Hina) sl sb