NJ 5. III. DPA: ZHU RONGJI ODLAZI KAO ZASLUŽNI PREMIJER

NJEMAČKA DPA 5. III. 2003. Kraj jedne ere - a Zhu Rongji se zapravo nije htio baviti politikom "Bio je to kraj jedne ere - 3000 izaslanika popratilo je posljednji izlazak Zhua Rongjia za govornicu u Velikoj dvorani naroda dugotrajnim i srdačnim pljeskom. Svi u Kini znaju što trebaju zahvaliti svom premijeru. No, oproštaj 74-godišnjeg Zhua Rongjija nije bio spektakularan. Točno određen ritual narodnog kongresa ne ostavlja mjesta za riječi zahvalnosti, stručke cvijeća ili rukovanje. Sam Zhu Rongji zadovoljno je sveo miješanu bilancu. Nije zaboravio gubitnike vlastitih povijesnih reformi - seljake i nezaposlene - ali ni korumpirane dužnosnike kojima je uvijek želio stati na kraj. 'Hrabar je ali i blag', divila se premijeru Mayinuer Niyazi, izaslanica iz Xinjianga, regije na zapadu Kine. Zastupnik Yang Wenchang iz Tianjina istaknuo je 'odlučnost' kao najbolju premijerovu osobinu. Zhu Rongji katkada bi udario i šakom po stolu. Njegova je nestrpljivost bila na zlu glasu. Kao 'privredni car', Zhu Rongji deset je godina vodio svoju zemlju prema tržišnoj privredi - u početku na funkciji potpredsjednika vlade, zaduženog za privredu, a od 1998. i na funkciji premijera. Zhu Rongji, koji je g. 1957. u okviru protudesničarske kampanje osuđen na prisilni rad da bi za vrijeme kulturne revolucije (1966- 1976. g.) bio prisiljen hraniti svinje, zakleo se zapravo da se nikada neće baviti politikom. Ima i drugih stvari za kojima danas žali, odao je malenom krugu ljudi. Primjerice, po vlastitim je riječima u početku dijelio obećanja šakom i kapom da ih kasnije 'ne bi baš sva ispunio'. 'I po vlastitim je riječima morao govoriti stvari u koje nije svim srcem vjerovao', citirao je jedan slušatelj njegove riječi. Zhu Rongji već je dugo umoran. Ne istinski umoran od posla već iscrpljen. 'Glava me boli cijeli dan', odao je jednom prilikom, nakon što mu nije pošlo za rukom povećati prihode seljaka. No, njegova bilanca zaslužuje pozornost. 'Na prvo je mjesto stavio privredu', istaknuo je kao njegovo najveće postignuće profesor Chen Mingxian s narodnog sveučilišta. 'Za običan narod proteklo je desetljeće bilo jako dobro razdoblje', dodao je. U tom je razdoblju Kina zabilježila gospodarski rast od sedam posto godišnje. Taj trend neće se promijeniti ni u sljedećih pet godina. Nakon Japana Kina ima 300 milijardi dolara deviznih rezervi čime zauzima drugo mjesto na svjetskoj ljestvici - nakon Japana. Izravna inozemna ulaganja u tu zemlju popela su se do visine od 700 milijardi dolara. Prošle je godine ostvaren novi rekord u ulaganjima - 50 milijardi dolara. Kina je prestigla Sjedinjene Države u statusu zemlje s najvećim inozemnim ulaganjima. Zhu Rongji je Kinu neoštećenu proveo i kroz azijsku krizu 1997. g. i doveo je na prag Svjetske trgovinske organizacije. On je jedini koji nešto zna o privredi, potvrdio je jednom prilikom arhitekt reformi Deng Xiaoping (...) 'Zhu Rongji je postigao izvanredne rezultate', kazao je i umirovljeni profesor gospodarskog instituta pri pekinškom sveučilištu Sheng Dewen, jedan od malobrojnih kritičara u Pekingu koji otvoreno iznose svoje mišljenje. 'No, njegov je nedostatak bio što nije postigao napredak u reformi političkog sustava', dodaje Sheng Dewen" na kraju priloga dopisnika Andreasa Landwehra.