FR-US-DE-veze-Diplomacija-Vlada-Ratovi franc-le monde od 4.3.03. amerika-istočna europa FRANCUSKALE MONDE4.III.2003.Zašto istočna Europa glasuje za Georgea W. Busha, pitju se Alain Beuve-Mery i Serge Marti.Europa se podijelila ne samo
na pridošlice i na 'stare' Europljane, već se među potonjima može razlikovati 'osovina dobra' koju čine Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska i Italija koje podupiru vojnu operaciju u Iraku i 'osovina protimbe' ratu u kojoj su Francuska, Njemačka i Belgija, kaže se u napisu.'Ta je kriza prolazna, ali su razlike koje su se pritom očitovale, goleme', piše list navodeći riječi Jacquesa Sapira, direktora Visoke škole za društvene znanosti koji još kaže: 'Ustvari, postoji proturječje između gospodarskih i političkih interesa tih zemalja. One bi htjele da Europa bude čimbenik gospodarskog povezivanja, a ne političko oruđe'.Pred izbore može doći do promjene saveznika, ističe list, ali teškoće u odnošajima između istočnih zemalja i dijela 'starih' zapadnih država uglavnom su posljedica teškoća koje Petnaestorica već imaju u zajedničkom radu, a imat će ih još i više kada Unija bude imala dvadeset pet članova. Povrh toga, kaže se na kraju, prije nego
FRANCUSKA
LE MONDE
4.III.2003.
Zašto istočna Europa glasuje za Georgea W. Busha, pitju se Alain
Beuve-Mery i Serge Marti.
Europa se podijelila ne samo na pridošlice i na 'stare' Europljane,
već se među potonjima može razlikovati 'osovina dobra' koju čine
Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska i Italija koje podupiru vojnu
operaciju u Iraku i 'osovina protimbe' ratu u kojoj su Francuska,
Njemačka i Belgija, kaže se u napisu.
'Ta je kriza prolazna, ali su razlike koje su se pritom očitovale,
goleme', piše list navodeći riječi Jacquesa Sapira, direktora
Visoke škole za društvene znanosti koji još kaže: 'Ustvari, postoji
proturječje između gospodarskih i političkih interesa tih zemalja.
One bi htjele da Europa bude čimbenik gospodarskog povezivanja, a
ne političko oruđe'.
Pred izbore može doći do promjene saveznika, ističe list, ali
teškoće u odnošajima između istočnih zemalja i dijela 'starih'
zapadnih država uglavnom su posljedica teškoća koje Petnaestorica
već imaju u zajedničkom radu, a imat će ih još i više kada Unija bude
imala dvadeset pet članova. Povrh toga, kaže se na kraju, prije nego
se riješe sve te teškoće, 'treba misliti i na one koji, nepozvani,
ipak kucaju na vrata Unije. U prigodi nedavnog posjeta Grčkoj,
hrvatski premijer Ivica Račan službeno je predao kandidaturu svoje
zemlje. Ona je uljudno ostavljena po strani. No koliko će se dugo
Hrvatsku, a onda i čitav Balkan, pustiti da čeka? I još važnije: u
koji ih tabor treba svrstati?