AU 3. III. APA MAROVIĆ: UNIJA JE BUDUĆNOST ZA SRBIJU I CRNU GORU ALI I ZA CIJELU REGIJU

AUSTRIJA APA 3. III. 2003. Svetozar Marović prvi je predsjednik Srbije-Crne Gore "Na dvodnevnoj konstitutivnoj sjednici parlamenta u Beogradu (zakazanoj ovog ponedjeljka i utorka) Svetozar Marović bit će izabran za prvog predsjednika nove unije Srbije-Crne Gore. Zapravo je Marović već prije 11 godina trebao postati prvim šefom Savezne Republike Jugoslavije, utemeljene u travnju 1992. g., ali je srpski predsjednik Slobodan Milošević u posljednjem trenutku iz šešira izvukao pisca Dobricu Ćosića. Četrdesetosmogodišnji Marović pričao je kasnije da mu je bilo neugodno što se bez iskustva i ikakvog znanja uopće kandidirao za tu visoku dužnost. 'Srećom je sve ispalo dobro i za mene i za državu', komentirao je kasnije svoju propalu predsjedničku kandidaturu. Njegov komentar počiva na čvrstim temeljima budući da bi u protivnom Marović možda sada bio jedan od 'kandidata' za sud UN za ratne zločince, smješten u Den Haagu. Pravnik podrijetlom iz Kotora (...) godinama je smatran 'trećim čovjekom' u Crnoj Gori. U drugoj polovini osamdesetih godina činio je zajedno s (danas vrlo slabo politički aktivnim) Momirom Bulatovićem i aktualnim premijerom Milom Đukanovićem mladokomunistički trio, koji je svrgnuo tadašnje vodstvo u Podgorici, kritički orijentirano prema Miloševiću. Marović je postao članom crnogorskog predsjedništva a kasnije i predsjednikom crnogorskog parlamenta. Nije želio preseliti iz Budve (...), gdje je osamdesetih godina započeo svoju političku karijeru u Savezu komunista, u Podgoricu. Nakon 1997. g. i raspada Demokratske stranke socijalista (DPS), koja je proizišla iz Saveza komunista, Marović je ostao vjeran kasnijem crnogorskom predsjedniku Đukanoviću. Doduše, kao zamjenik predsjedatelja DPS- a, nikada baš nije bio vatreni pristaša težnji nezavisnosti Crne Gore. Zato su njegovu kandidaturu za dužnost predsjednika nove unije poduprli i u Beogradu. 'Srbija i Crna Gora i njihova unija moraju se probuditi i pružiti priliku novoj kvaliteti (...) Imamo dvije države u zajednici koju Europa podupire. Treba se u prvom redu osloboditi onog što nas koči i promicati sve što donosi napredak', kazao je Marović nedavno u interviewu za beogradski tjednik Reporter. Unija je budućnost ne samo za Srbiju i Crnu Goru već i za cijelu regiju, ustvrdio je Marović. 'Samostalnost u okviru koje ste izolirani, siromašni i posvađani sa cijelim svijetom katastrofalna je perspektiva. Samostalnost pak u okviru koje ćete s drugim narodima graditi gospodarske i političke veze racionalna je budućnost', smatra Marović. Marović odlučno odbacuje prigovori projugoslavenske oporbe u Crnoj Gori da će u novoj uniji imati istu ulogu kakvu je aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odigrao u funkciji posljednjeg predsjednika predsjedništva bivše Jugoslavije. Mesić je u Beogradu bio izložen intenzivnoj kritici nakon što je u drugoj polovini jeseni 1991. g. u Zagrebu objavio da Jugoslavija više ne postoji. Marović će postati prvim predsjednikom države koja nema ni zastavu ni himnu i koja se nakon 74 godina više ne naziva Jugoslavijom. Kao šef države, Marović će istodobno obavljati i premijersku dužnost. U njegovom malenom kabinetu tri će ministarska položaja pripasti Srbiji a dva Crnoj Gori. Sam Marović preuzet će dužnost u trenutku kada se država ponovno suočava s inteziviranim zahtjevima za izručenjem mogućih ratnih zločinaca sudu UN. Za razliku od svog prethodnika Vojislava Koštunice, koji nikada nije tajio izuzetno kritički stav prema haaškom sudu, Marović namjerava ukloniti 'tmast oblak' nedostatne suradnje. Unija više ne bi trebala biti talac optuženika, glasi njegov stav. Doduše, ubuduće ni policija ni pravosuđe neće biti u predsjednikovoj nadležnosti", napominje novinar na kraju priloga.