WASHINGTON, 3. ožujka (Hina) - Sjedinjene Države će platiti visoke troškove vjerojatnog rata protiv Iraka, a analitičari procjenjuju da bi nedjelovanje moglo biti i skuplje.
WASHINGTON, 3. ožujka (Hina) - Sjedinjene Države će platiti visoke
troškove vjerojatnog rata protiv Iraka, a analitičari procjenjuju
da bi nedjelovanje moglo biti i skuplje.#L#
Prema procjenama Bijele kuće, rat u Iraku stajao bi između 50 i 60
milijardi dolara, ali neovisne procjene troškove rata stavljaju na
preko 100 milijardi dolara.
Visoki materijalni troškovi rata, uz nemjerljive gubitke u
ljudskim životima, izazivaju prosvjede ne samo protivnika rata
nego i običnih Amerikanaca koji strahuju za svoja radna mjesta u
usporenom američkom gospodarstvu.
Institut Brookings procjenjuje, međutim, da bi troškovi
nedjelovanja mogli biti i veći.
U najnovijoj studiji Brookings navodi kako bi u mogućem napadu na
američku nuklearnu elektranu ili kemijsko postrojenje moglo
poginuti do 10.000 ljudi, a eksplozija nuklearne bombe u većem
američkom gradu mogla bi odnijeti 100 tisuća života.
Istraživanje kaže da bi napad biološkim oružjem na američki grad
uzrokovao 750 milijardi dolara gospodarske štete, napadi na
trgovačke centre ili kina mogli bi stajati američko gospodarstvo
250 milijardi dolara, dok bi napad oružjem masovnog uništavanja na
transportne kapacitete stajao Sjedinjene Države do 1.000 milijardi
dolara.
Brookings za usporedbu navodi kako je prije godinu dana samo
čišćenje uredskih zgrada američkog Kongresa od antraksa stajalo 42
milijuna dolara.
Analitičari povezuju postojanje Sadama Huseina s neizvjesnošću
koja opterećuje američko tržište, te drže da bi njegovo ostajanje
na vlasti pridonijelo slabom rastu američke ekonomije.
"Ako se to ne riješi, ako sve ostane kako je u smislu oružja masovnog
uništavanja, mislim da bi to zamračilo burzu i američko
gospodarstvo", rekao je Greg Valiere iz instituta Schwab
Washington Research.
Sjedinjene Države će troškove drugog Zaljevskog rata morati
uglavnom podnijeti same, za razliku od onoga 1991. Troškove rata od
nekih 60 milijardi dolara tada su uvelike, s 51 milijardom dolara
nadoknadile zaljevske zemlje poput Kuvajta.
Jedan dužnosnik Pentagona rekao je da su tada Sjedinjene Države
"skoro zaradile na cijeloj stvari".
(Hina) sl maš