IT-integracije-Politika it - 2.III. il piccolo - europa ITALIJAIL PICCOLO2. III. 2003.Giorgio Lago primjećuje kako u Europi "svi stari zemljovidi odlaze k vragu. Zapad, istok i središte, kako smo ih doživljavali od 1945., odjednom
postaju mumificirani pojmovi. Gospodarstvo je sto puta brže od politike u otkrivanju revolucije koja je u tijeku. Rumunjska se već dugo naziva 'osmom sjeveroistočnom pokrajinom'. Čak se i književni mit o Mitteleruopi materijalizira u paneuropskim koridorima koji idu od i prema Trstu". Međutim, "ako se samo i pokuša objasniti što postoji osim tržišta, odgovor ovdje u zadnjih pola stoljeća nikada nije bio tako nejasan", kaže se u komentaru."U pripremi budućeg europskog Ustava otkriva se da se Europa same sebe boji. Nije sigurna treba li se pozivati na federalizam". "Boji se imenovati Boga, makar i fakultativno, Boga svih i niti jedne vjere. Strah ju je imenom nazvati kršćanske korijene. Strah ju je naglasiti općenite vjerske vrijednosti osim u neutralnoj preambuli Ustava"."Diplomatskim kompromisom i glede imenice Bog, Europa se ne pokazuje ni ponosno laičkom ni tradicionalno kršćanskom",
ITALIJA
IL PICCOLO
2. III. 2003.
Giorgio Lago primjećuje kako u Europi "svi stari zemljovidi odlaze
k vragu. Zapad, istok i središte, kako smo ih doživljavali od 1945.,
odjednom postaju mumificirani pojmovi. Gospodarstvo je sto puta
brže od politike u otkrivanju revolucije koja je u tijeku.
Rumunjska se već dugo naziva 'osmom sjeveroistočnom pokrajinom'.
Čak se i književni mit o Mitteleruopi materijalizira u paneuropskim
koridorima koji idu od i prema Trstu".
Međutim, "ako se samo i pokuša objasniti što postoji osim tržišta,
odgovor ovdje u zadnjih pola stoljeća nikada nije bio tako
nejasan", kaže se u komentaru.
"U pripremi budućeg europskog Ustava otkriva se da se Europa same
sebe boji. Nije sigurna treba li se pozivati na federalizam". "Boji
se imenovati Boga, makar i fakultativno, Boga svih i niti jedne
vjere. Strah ju je imenom nazvati kršćanske korijene. Strah ju je
naglasiti općenite vjerske vrijednosti osim u neutralnoj preambuli
Ustava".
"Diplomatskim kompromisom i glede imenice Bog, Europa se ne
pokazuje ni ponosno laičkom ni tradicionalno kršćanskom",
zaključuje autor.