BBC 28. II. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 28. II. 2003. Tisak Približavanje ključne odluke u Ujedinjenim narodima povodom Iraka, zaoštravanje sjevernokorejske nuklearne krize i novi zastoj u naporima za ujedinjenje Cipra su teme kojima britanski tisak posvećuje najviše pozornosti. The Independent piše da će najnovije izvješće glavnog inspektora za naoružanje Hansa Blixa, čiji su detalji procurili u javnost, a u kojem se suradnja Bagdada u procesu razoružanja ocjenjuje kao vrlo ograničena, gotovo u potpunosti raspršiti nade Sadama Huseina da bi mogao biti odgođen rat koji će srušiti njegov režim. Istodobno će izvješće pružiti utjehu britanskom premijeru Blairu kojega su članovi njegove vlade jučer upozorili da mora osigurati drugu rezoluciju UN-a kao odgovor na pobunu laburističkih zastupnika do koje je došlo prilikom glasanja o njegovoj politici prema Iraku. The Guardian ističe da Britanija i Amerika čine ogroman diplomatski pritisak na ostale članice Vijeća sigurnosti, jedan od najsnažnijih od osnivanja svjetske organizacije, kako bi podržale tu rezoluciju prilikom glasanja koje bi se trebalo održati za nešto više od deset dana. Po svemu sudeći neodlučne ključne članice Vijeća - Angola, Meksiko i Pakistan - polako popuštaju pod pritiskom. The Financial Times u redakcijskom komentaru iznosi stajalište da bi od odgovora na pitanje treba li okupirati Irak ili ne mogla ovisiti sudbina mnogih vlada, a ne samo Sadama Huseina, budućnost organizacija kao što su Ujedinjeni narodi, NATO i Europska unija i, do određenog stupnja, čitavog svjetskog poretka nastalog po završetku hladnog rata. Uvodničar se osvrće na govor predsjednika Busha u kojem je kao glavni cilj naveo 'oslobađanje' Iraka bez obzira na rezultat glasanja o drugoj rezoluciji u Vijeću sigurnosti i ocjenjuje da je njime još snažnije istaknut raskol američke administracije i diplomatskih napora u koje je, bar nominalno, uključena. Svi listovi opširno pišu i o izricanju presude Biljani Plavšić pred haaškim sudom. The Independent napominje da bi priznanje krivnje bivše predsjednice Republike Srpske moglo biti iskorišteno u suđenju Slobodanu Miloševiću, iako je Biljana Plavšić odbila svjedočiti protiv njega. No izricanje zatvorske kazne u trajanju od jedanaest godina nameće pitanje dosljednosti u kaznenoj politici haaškog suda, osobito ako se uzme u obzir činjenica da vojni zapovjednik Vojske Republike Srpske Radosav Krstić služi kaznu od četrdeset šest godina nakon što je osuđen za genocid i to na temelju zapovjedne odgovornosti. (BBC)