FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 28. II. APA: ČEŠKA U KOHABITACIJU

AT-CZ-izbori-Parlament-Vlada-Političke stranke-Izbori au 28. II. APA: češka u kohabitaciju AUSTRIJAAPA28. II. 2003.U Češkoj nastupa doba "kohabitacije""Češkoj predstoji doba 'kohabitacije' kakvu je prije nekoliko godina imala Francuska: socijaldemokratski premijer Vladimir Spidla (CSSD) dobio je upravo jakog suradnika ili možda protivnika iz suprotnog krila političkog spektra - novog predsjednika Vaclava Klausa iz oporbene konzervativne Demokratske građanske stranke (ODS). Pritom valja napomenuti da je nekadašnji ministar rada Spidla stekao reputaciju čovjeka s razvijenim osjećajem za socijalna pitanja dok Klaus priseže 'tržišnoj privredi bez ikakvih atributa' i slijedi - između ostalog - i ideje nekadašnje britanske premijerke Margaret Thatcher.Doduše, u govoru pred zastupnicima i senatorima neposredno nakon izbora Klaus je najavio suradnju s vladom. Budućnost će pokazati u kojoj će mjeri tu najavu i ostvariti. Naime, ustav pruža poglavaru države između ostalog i ovlast da vetom blokira zakone, usvojene u parlamentu. Zastupnički dom može nadglasati veto ali vladajuće stranke mogu se osloniti tek na vrlo taknu većinu od 101 glasa (a donji dom češkog parlamenta ima 200 zastupnika). Protekli su pak
AUSTRIJA APA 28. II. 2003. U Češkoj nastupa doba "kohabitacije" "Češkoj predstoji doba 'kohabitacije' kakvu je prije nekoliko godina imala Francuska: socijaldemokratski premijer Vladimir Spidla (CSSD) dobio je upravo jakog suradnika ili možda protivnika iz suprotnog krila političkog spektra - novog predsjednika Vaclava Klausa iz oporbene konzervativne Demokratske građanske stranke (ODS). Pritom valja napomenuti da je nekadašnji ministar rada Spidla stekao reputaciju čovjeka s razvijenim osjećajem za socijalna pitanja dok Klaus priseže 'tržišnoj privredi bez ikakvih atributa' i slijedi - između ostalog - i ideje nekadašnje britanske premijerke Margaret Thatcher. Doduše, u govoru pred zastupnicima i senatorima neposredno nakon izbora Klaus je najavio suradnju s vladom. Budućnost će pokazati u kojoj će mjeri tu najavu i ostvariti. Naime, ustav pruža poglavaru države između ostalog i ovlast da vetom blokira zakone, usvojene u parlamentu. Zastupnički dom može nadglasati veto ali vladajuće stranke mogu se osloniti tek na vrlo taknu većinu od 101 glasa (a donji dom češkog parlamenta ima 200 zastupnika). Protekli su pak mjeseci kao i predsjednički izbori jasno pokazali da je vladajuća koalicija sve drugo samo ne jedinstvena. Iako je izbor šefa države bio tajan, nema sumnje da je Klaus dobio i brojne glasova političara iz vladajućih stranaka. Prvi komentari u češkim medijima opisuju Klausovu izbornu pobjedu kao težak poraz vladajuće koalicije i kao događaj koji će zasigurno imati i odgovarajući nastavak. Spidlu je jako razljutio poraz kandidata vladajuće koalicije Jana Sokola. Premijer je pokušao svaliti odgovornost na leđa manjih partnera u koaliciji - kršćanskih demokrata (KDU-CSL) i desno-liberalne slobodarske unije (US-DEU). Obje stranke otklonile su optužbe i pozvale CSSD da prvo pomete pred vlastitim vratima. Nastavak će zacijelo uslijediti i unutar CSSD-a, koji je već tjednima podijeljen na odane pristaše i protivnike nekadašnjeg šefa vlade i stranke Miloša Zemana. Krajem ožujka bit će održan stranački sabor na kojem bi Spidla trebao braniti predsjedateljsku dužnost u stranci. Iz redova Zemanovih pristaša dopru sve glasniji zahtjevi za Spidlinom smjenom. Spidla ne može ujediniti stranku a vladajuća koalicija pod njegovim vodstvom pretrpjela je tri poraza na predsjedničkim izborima, glase kritike. Osim toga, Zemanovo krilo u CSSD-u uživa reputaciju frakcije koja od samog početka nije bila oduševljena vladajućom koalicijom od 101 glasa, formiranom prošlog ljeta. Draži bi joj bio nastavak izravne ili neizravne suradnje s ODS-om unutar vlade, primjerice produljenje takozvanog sporazuma o opoziciji iz 1998-2002. g. No, Spidla je ogorčeni protivnik takvih konstelacija kao i Klausovih gospodarskih recepata. Zato je nakon parlamentarnih izbora, održanih u lipnju 2002. g., zaigrao na kartu suradnje s kršćanskim demokratima i desnim liberalima. No, na kraju će ipak morati na neki način surađivati s Klausom. Ishodom izbora zadovoljni su Klaus i njegova stranka ali velikim dijelom i komunisti, koji su u odlučujućoj mjeri pridonijeli Klausovoj selidbi u praški burg. U zastupničkom domu komunisti raspolažu s više od jedne petine glasova, od kojih su praktički svi pripali počasnom predsjedatelju ODS-a. Direktiva KSCM-a glasila je 'učiniti sve kako Sokol ne bi postao predsjednikom'. Pozadinu takvog stava čine prigovori na Sokolovu adresu, usmjereni na njegovu 'pretjeranu pomirljivost' prema sudetskim Nijemcima i 'pretjeranu bliskost' katoličkoj crkvi. Suprotno tome, Klaus je na glasu kao političar koji zauzima osjetno tvrđi stav u pitanju Benešovih dekreta i u pitanju crkvenih zahtjeva za povratom imovine. Utoliko su komunisti glasali za 'manje zlo'. Od Klausa zauzvrat očekuju da ispuni 'obećanje' i kao predsjednik ne ignorira Komunističku stranku kao što je to demonstrativno činio njegov prethodnik Vaclav Havel, već da je tretira kao partnera poput svih ostalih stranaka i da je poziva na konzultacije. Neposredno uoči odlučujućeg glasanja u parlamentu Klaus je navodno 'na nekoliko sekundi' posjetio parlamentarne zastupnike i potvrdio: 'Moje obećanje važi'", prenosi na kraju priloga Petr Senk.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙