PROSJEČNA GODIŠNJA HRVATSKA NETO PLAĆA 44.640 KUNA

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - Prosječni hrvatski radnik za čitavu je prošlu godinu, po osnovi prosječne neto plaće, primio ukupno 44.640 kuna, što je za 2.148 kuna veći iznos ukupne godišnje prosječne neto plaće nego za 2001. #L# Zanemarimo li svakodnevne životne potrebe, pa vrijednost ukupne godišnje neto plaće prosječnog zaposlenog Hrvata izrazimo u nekim trajnijim dobrima, pokazuje se da bi prosječni zaposlenik za svoj cijelogodišnji rad u 2002. mogao kupiti, primjerice 5 do 6 četvornih metara stana, ili oko dvije trećine novog automobila niže klase. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj je za razdoblje od siječnja do prosinca 2002. iznosila 3.720 kuna. Prema upravo objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku to je odnosu na isto razdoblje 2001. nominalno više za 5 posto, a realno za 3,1 posto. To je ujedno i najniži postotni rast prosječnih neto plaća u posljednje tri godine. Prosječna mjesečna neto plaća za 2001. nominalno je bila veća za 6,5 posto u odnosu na godinu prije, dok je za 2000. to povećanje iznosilo 8,9 posto. Iskazano u kunama prosječna je mjesečna neto plaća isplaćena u 2002. bila za 179 kuna veća od one u 2001., a za 394 kune od prosječne neto plaće za 2000. Očito je da iz prošlogodišnjeg povećanja neto plaća nije mogao uslijediti neki bitniji rast osobne potrošnje, koja je pak, nakon investicija, glavni generator 5-postotnog porasta bruto domaćeg proizvoda u prva tri tromjesečja 2002. Izvor za povećanu potrošnju, o čemu govori i podatak o rekordnom 12,5 postotnom realnom rastu prometa u trgovini (najvećem od 1997.), hrvatski su građani lani u značajnoj mjeri našli u kreditima, dočekavši napokon povoljnije uvjete kreditiranja s nižim kamatnim stopama. Krediti poslovnih banaka stanovništvu lani su, po podacima Hrvatske narodne banke, povećani za čak 43 posto, sa 30 milijardi kuna na kraju 2001. na 42,9 milijardi kuna koliko je iznosilo stanje kredita građanima zadnjeg dana prosinca 2002. Dakle, stanovništvo se lani zadužilo kod poslovnih banaka za rekordnih gotovo 13 milijardi kuna, u čemu je porast stambenih kredita zastupljen s oko 2,9 milijarde (sa 9,4 milijarde krajem 2001. na 12,3 milijarde na kraju 2002.). Kreditima je tako 'pokrivena' i kupnja više od dvije trećine od 70.000 tisuća novih automobila prodanih u 2002. Podatak o prošlogodišnjoj rekordnoj prodaji automobila zna se spominjati i kao ilustracija o boljem životu građana, od kojih su pak mnogi jedva dočekali povoljnije uvjete kreditiranja da bi zamijenili svoja stara dotrajala vozila. O tome, uostalom, govori podatak s kraja prošle godine, da je od oko 1,3 milijuna osobnih i lakih dostavnih vozila oko 59 posto starije od 10 godina, dok je po podacima iz 2001. prosječna starost osobnih vozila u Hrvatskoj bila 11 godina. Uz to, oko 70 posto lani kupljenih novih automobila je iz niže klase, vrijednosti do 10.000 eura. No, vratimo li se plaćama, podaci statistike pokazuju da se, gledano po djelatnostima, prosječna mjesečna neto plaća za 2002. kretala od 1.887 kuna u štavljenju i obradi kože do 6.794 kune u zračnom prijevozu. Prosječna je pak mjesečna bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama za razdoblje od siječnja do prosinca 2002. iznosila 5.366 kuna, što je nominalno za 6 posto, a realno za 4,1 posto više nego za godinu prije. Proizlazi da 30,7 posto od ukupne bruto plaće ide za poreze i doprinose, što je povećanje tog udjela u odnosu na 2001. kada je od prosječne bruto plaće na poreze i doprinose odlazilo 30 posto. (Hina) ds mć