FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IMOVINA OTVORENIH I ZATVORENIH FONDOVA U HRVATSKOJ 5,5 MILIJARDI KUNA

ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Imovina kojom upravljaju otvoreni i zatvoreni fondovi u Hrvatskoj iznosio oko 5,47 milijardi kuna, a pribroji li se tomu vrijednost imovine mirovinskih fondova od dvije milijarde kuna, svi fondovi upravljaju s ukupno 7,5 milijardi kuna.
ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Imovina kojom upravljaju otvoreni i zatvoreni fondovi u Hrvatskoj iznosio oko 5,47 milijardi kuna, a pribroji li se tomu vrijednost imovine mirovinskih fondova od dvije milijarde kuna, svi fondovi upravljaju s ukupno 7,5 milijardi kuna.#L# Istaknuto je to na današnjem predstavljanju publikacije "Fondovi", posebnog izdanja financijsko-poslovnog mjesečnika Banka u Zagrebu. Krajem siječnja ove godine u 24 otvorena investicijska fonda bilo je 2,65 milijardi kuna imovine, što je porast za 230 milijuna kuna u odnosu na zadnji dan lani. A godinu dana prije, u veljači 2002., bilo je aktivnih 11 otvorenih investicijskih fodnova, koji su u godinu ušli s 1,3 milijarde kuna te dva zatvorena fonda. Tijekom prošle godine s radom je krenulo 12 novih fondova, većinom pod krovom banaka te investicijskih kuća (I.C.F.) Tržišni leader u fond industriji u Hrvatskoj, rečeno je, su fondovi Zagrebačke banke na čiju imovine otpada 53,22 posto ukupne imovine otvorenih fondova. U Hrvatskoj djeluju obveznički, mješoviti, novčani i dionički fondovi. Situacija sa fondovima u Hrvatskoj u 2003. će ovisiti o situaciji na svjetskom tržištu, a može se očekivati da neće biti znatnog povećanja broja fondova (bit će ih oko 30), već će naglasak biti na kvaliteti proizvoda. Zamjenik predsjednika Komisije za vrijednosne papire Ivo Šulenta istaknuo je da je vrijeme i za promjene sadašnjeg zakonodavstva o investicijskim fondovima, zbog čega je engleska konzultantska kuća Cadogan pripremila novi tekst zakona. Problem, kako su rekli predstavnici društava za upravljanje fondovima, predstavlja i nedovoljno razvijeno financijsko tržište u nas, a kao primjer je navedena Makedonija u kojoj sve kompanije moraju biti burzi, a one u I kotaciji plaćaju manji porez na dobit. Na novinarski upit o najavama stvaranja novog fonda za dodjelu dionica branitelja, Šulenta je kazao da je za podjelu, ali je protiv takvog načina, jer će se ponovo pojaviti "torbari". Praksa je pokazala i da se iza koncepta radničkog dioničarstva krije managament i vrh tvrtke, kazao je Šulenta. Predsjednik Uprave Raiffeisen Investa Hrvoje Fajdetić drži da je prijevara dijeliti dionice koje nisu na burzi. (Hina) db ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙