TEČAJNA LISTA HRVATSKE NARODNE BANKE PRIMJENJIVA 28. VELJAČE

TEČAJNA LISTA HRVATSKE NARODNE BANKE PRIMJENJIVA 28. VELJAČE ZAGREB, 27. veljače (Hina) - HRVATSKA NARODNA BANKA TEČAJNA LISTA BROJ: 41 utvrđena na dan: 27. 02. 2003. primjenjuju se od 28.02.2003. tečajevi u k u n a m a Zemlja val. jed. KUPOVNI SREDNJI PRODAJNI za devize za devize za devize -------------------------------------------------------------- Australija AUD 1 4,272887 4,285744 4,298601 Kanada CAD 1 4,717847 4,732043 4,746239 Češka Rep. CZK 1 0,240279 0,241002 0,241725 Danska DKK 1 1,022890 1,025968 1,029046 Mađarska HUF 100 3,128009 3,137421 3,146833 Japan JPY 100 6,017917 6,036025 6,054133 Norveška NOK 1 0,984403 0,987365 0,990327 Slovačka R. SKK 1 0,181592 0,182138 0,182684 Slovenija SIT 100 3,283896 3,293777 3,303658 Švedska SEK 1 0,835500 0,838014 0,840528 Švicarska CHF 1 5,194599 5,210230 5,225861 Vel.Britan. GBP 1 11,151652 11,185208 11,218764 SAD USD 1 7,031579 7,052737 7,073895 EMU EUR 1 7,597621 7,620482 7,643343 Poljska PLN 1 1,811027 1,816476 1,821925 Komentar: Prema tečajnici HNB-a, kuna je danas oslabila u odnosu na euro 0,06 posto. Također je, u odnosu na kunu, porastao tečaj britanske funte 0,3, slovenskog tolara 0,16 te japanskog jena 0,09 posto. S druge je pak strane tečaj kune porastao u odnosu na američki dolar 0,35 te švicarski franak 0,06 posto. Slično kao i HNB, tečaj eura, za otprilike 0,06 posto, povisile su i: Slavonska, Volksbank, Požeška, Centar, Podravska, Cassa di risparmio, Credo, Gospodarsko kreditna, te Splitska banka. U Hrvatskoj narodnoj banci napominju da su tečajne oscilacije, u sustavu (upravljano) plivajućeg tečaja, kakav primjenjuje Hrvatska, najnormalnija pojava, pogotovo kada se kreću u rasponu od nekoliko postotaka na više ili na niže, kao što je to slučaj s odnosom kune prema euru. U slučaju većih tečajnih kolebanja - iz kojih bi tržište moglo izvući pogrešne poruke o možebitnim dubljim poremećajima u gospodarstvu - središnja banka intervenira kupnjom ili prodajom deviza na deviznom tržištu. HNB to i čini, pa je na zadnje tri aukcije (u siječnju i veljači ove godine) intervenirala prodajom ukupno 165,1 milijun eura. Iz središnje banke također napominju da mjere HNB-a (za ograničavanje previsokog plasmana banaka) nisu unijele nikakav suštinski zaokret na devizno tržište. Točno je tek da je obaveza kontinuiranog održavanja pokrivenosti devizne pasive propisanim postotkom (35 posto) devizne aktive onemogućila neke banke da tu pokrivenost "osiguravaju" samo na izvještajne dane i to kratkoročnim pozajmicama. Prema novim mjerama banke moraju tu pokrivenost deviznih obveza deviznim potraživanjima održavati svaki dan, što znači da su dosta morale krenuti u pojačano pribavljanje deviza kako bi udovoljile tom propisu. No, kako ističu u HNB-u, za središnju banku to nije iznenađenje, a devizne pričuve kojima upravlja HNB dovoljno su velike da se povećana potražnja zadovolji bez neželjenih posljedica za stabilnost tečaja.