DW 26. II. RAT U IRAKU UGROZIO BI ARHEOLOŠKE SPOMENIKE

DEUTSCHE WELLE - DW 26. II. 2003. Pod bombama bi mogla stradati arheološka nalazišta i spomenici. Prilog Britte Kleymann. Irak je zemlja na području na kojem se razvijala jedna od najstarijih kultura svijeta. U Bibliji se to područje spominje kao Mezopotamija, povijesna zemlja između Eufrata i Tigrisa. Ovdje se nalaze nebrojeni kulturni spomenici - najstariji potječu iz petog tisućljeća prije Krista. Ako Sjedinjene Države i njihovi saveznici napadnu Irak, tisuće civila moglo bi poginuti, ali istodobno bi bili uništeni i brojni spomenici. Arheolozi stoga ne kriju zabrinutost za očuvanje kulturnoga bogatstva. Lista kulturnih spomenika u Iraku je duga. Je li to Babilon ili Bagdad, Ur ili Ninive - na mnogim se mjestima nalaze tragovi hramova i palača, brojni spomenici i kipovi. Stručnjaci procjenjuju da u toj regiji ima desetak tisuća arheoloških i povijesnih područja, koja uglavnom uopće nisu istražena. Bombardiranjem Iraka ona bi bila manje-više ugrožena, drži Margarethe van Ess iz Njemačkog arheološkog instituta u Berlinu: = Nacionalni muzej u Bagdadu nalazi se usred grada, u blizini nekih ministarstava koji bi, naravno, mogli biti ciljevi napada. Muzej sam nije ugrožen, ali vjerujem da su ga iračke kolege evakuirale. Ugroženi bi bili nepokretni objekti, primjerice vrlo teške kamene skulpture iz neoasirskog doba. U Babilonu se nalaze vrijedni ostaci ranijih kultura, kao što je primjerice palača kralja Nabukodonosora iz 6. stoljeća prije Krista. Znanstvenici su ovdje pronašli tragove nekadašnjih Semiramidinih visećih vrtova, koji su svrstani u sedam svjetskih čuda antičkog razdoblja. U neposrednoj je blizini Sadam Husein dao izgraditi jednu od svojih predsjedničkih palača - a sve one su na popisu ciljeva američkih napada. Slično je i u Uru. Negdašnji lučki grad, prema Bibliji, pradomovina je Abrahamova, praoca židovskoga naroda. Ur se nalazi tik uz jednu vojnu zračnu luku. Bombe bi mogle padati i na stari grad u Mossulu, gdje se nalaze ruševine Ninive, rezidencije asirskih vladara. Riječ je o jedinoj uzvisini u tom kraju, tako da su još za vrijeme Zaljevskoga rata 1991. godine Iračani ondje postavili vojnu opremu. Ako se povijest ponovi, vjerojatno i to područje dolazi na ciljnik američkih bombardera. Prije 13 godina spomenička je baština pretrpjela minimalne štete, no kobno je bilo vrijeme nakon rata, upozorava Margarete van Ess. Jer za vrijeme embarga Ujedinjenih naroda mnogi su Iračani pokušavali prodati umjetničke predmete kako bi se spasili od siromaštva i bijede: = Mnogi su pribjegli nelegalnom iskapanju na arheološkim nalazištima - pljačkajući stare mezopotamijske gradove, pri čemu je nanesena vrlo velika šteta. Kako bi se izbjeglo uništavanje povijesnih područja, američko je ministarstvo obrane još u studenome prošle godine angažiralo stručnjake koji su trebali izraditi kartu s točno označenim položajem kulturnih spomenika u Iraku - njihova je zadaća bila prevesti i aktualizirati već postojeće iračke zemljovide. No i u Sjedinjenim Državama se mogu čuti dvojbe može li se uistinu poštedjeti spomeničko blago. Kako ističe vojni stručnjak iz Američke udruge udruženja znanstvenika Josh Keller: = U međuvremenu su se doduše pojavile takozvane 'inteligentne bombe', no ta tehnika funkcionira samo ako vojnici na tlu prethodno mogu točno markirati ciljeve. Budući da je broj lokacija na kojima su antički ostaci vrlo velik, Keller takav način njihova spašavanja drži gotovo nemogućom misijom. (DW)