ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Društvo prijatelja glagoljice, koje će sutra održati godišnju skupštinu, osnovano je prije deset godina (22. veljače 1993.) na petstodesetu obljetnicu znamenitog glagoljskog prvotiska iz 1483. - Misala po
zakonu Rimskog dvora.
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Društvo prijatelja glagoljice, koje će
sutra održati godišnju skupštinu, osnovano je prije deset godina
(22. veljače 1993.) na petstodesetu obljetnicu znamenitog
glagoljskog prvotiska iz 1483. - Misala po zakonu Rimskog dvora.
#L#
To je danas najjača amaterska udruga, izjavio je predsjednik
društva Darko Žubrinić, koja u suradnji sa stručnjacima promiče
glagoljsku baštinu u domovini i svijetu.
Društvo je do početka 2002. imalo 350 članova. U Hrvatskoj postoji
još samo jedna slična udruga, ali znatno manja - Prijatelji
glagoljske baštine iz Rijeke, a u Roču u Istri djeluje Mala
glagoljaška akademija s programima za djecu osnovnih škola.
Sutrašnjom godišnjom skupštinom udruga obilježit ćemo 520.
obljetnicu hrvatskoga prvotiska i desetu obljetnicu uspješnog rada
društva, izjavio je Žubrinić, dodavši kako će tom prigodom biti
promovirani za nove počasne članove društva fra Anđelko Badurina i
fra Petar Runje.
"Društvo prijatelja glagoljice svake godine održi deset redovitih
mjesečnih tribina s temema iz glagoljske baštine. Zadnju,
jubilarnu stotu tribinu održao je akademik Josip Bratulić o
Istarskom razvodu", izjavio je Žubrinić, objasnivši kako je na
tribinama do sada sudjelovalo više od šezdeset predavača, među
njima jedanaest akademika i jedna strana gošća iz Ruske državne
knjižnice u Petrogradu.
Održano je i pet izložaba glagoljice, rekao je predsjednik društva,
napominjući kako društvo jednom godišnje izdaje list "Bašćina"
kojim popularizira glagoljicu na školama i sveučilištima.
Održano je i nekoliko tečajeva glagoljice, a među inim na engleskom
jeziku za skupinu od 15 stranaca, sudionika obnove Lovinca, te na
poziv poduzeća "Lovranska vila" predavanje za grupu austrijskih
novinara o hrvatskoj glagoljskoj baštini.
Pjevački zbor "Bašćina", koji je osnovalo društvo, pod ravnanjem
maestra fra Izaka Špralje, svaki mjesec sudjeluje u glagoljaškoj
misi u samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, kaže Žubrinić,
dodajući da su izdali i CD s božićnim napjevima iz raznih hrvatskih
krajeva.
Društvo je izdalo seriju od deset razglednica na temu glagoljske
baštine, pod nazivom Jedanaest stoljeća hrvatske glagoljske
knjige.
"Internetske stranice društva pružaju velike mogućnosti za nastavu
na daljinu", podsjeća predsjednik društva, dodajući kako se na njih
referiraju i strani stručnjaci, primjerice prof. Sebastian Kempgen
iz Njemačke, prof. Ralph Cleminson iz Velike Britanije, prof.
Michael Herrick iz SAD-a te sveučilište u Bonnu, Ohio State
University i mnoge druge institucije i pojedinci.
"Rad na popularizaciji hrvatske glagoljske baštine putem Interneta
ima velik odjek", izjavio je dodavši kako je društvo na tom planu
napravilo daleko najviše u cijeloj državi.
Žubrinić podsjeća na otkriće hrvatskih glagoljskih listova iz 15.
stoljeća u Norveškoj, što predstavlja znanstvenu novost.
"Norveška je dvadeset četvrta zemlja izvan Hrvatske koja čuva barem
nešto od hrvatske glagoljske baštine", izjavio je Žubrinić.
Glagoljica je najstarije slavensko pismo, nastalo oko sredine 9.
st., a u uporabi u Hrvatskoj kao uglata glagoljica zadržala se do
19. st. Među najstarijim hrvatskim glagoljskim spomenicima su
Bašćanska i Valunska ploča.
(Hina) mc