DW 26. II. NJEMAČKI PODUZETNICI POZIVAJU NA POSLOVNU SURADNJU S HRVATSKOM

DEUTSCHE WELLE - DW 26. II. 2003. Njemački poduzetnici pozivaju na poslovnu suradnju s Hrvatskom. Prilog Ante Jankovića. Njemačka je jedan od najvažnijih hrvatskih gospodarskih partnera. I po obujmu vanjske trgovine i po izravnim investicijama u Hrvatskoj u posljednjih deset godina Njemačka se nalazi na drugom mjestu. Ali gospodarska suradnja se nedvojbeno može poboljšati. S tim ciljem je jučer u Mainzu održan informativni skup za njemačke gospodarstvenike, a priredila ga je Industrijska i trgovačka komora Rheinhessen. Na informativnom skupu o mogućnostima gospodarske suradnje s Hrvatskom okupilo se šezdesetak predstavnika poduzeća uglavnom s područja pokrajine Rhein-Westfallen, ali i susjednog Hessena. A ono što su čuli moglo ih je doista potaknuti na početak suradnje s Hrvatskom. Naime iako se vrlo otvoreno govorilo i o negativnim iskustvima, prevladavala su pozitivna, potvrdio je i Dieter Arning, voditelj odjela za poslove u inozemstvu tvrtke Jakob Becker iz Mehlingena. = U Hrvatskoj imamo uglavnom pozitivna iskustva, osobito u Brodsko- posavskoj županiji. Tamo zbrinjavamo otpad za oko 45 tisuća stanovnika i to vrlo uspješno. Izuzetno smo zadovoljni spremnošću stanovništva u Slavoniji na plaćanje računa za odvoz smeća, mjesečno se plaća preko inkasatora i više od 95 posto kućanstava redovito plaća račune. Nespremnost ili nemogućnost plaćanja računa jedan je od poznatih problema ne samo hrvatskoga, nego sve više i njemačkoga gospodarstva. Tim više je iznenadilo da su svi predstavnici njemačkih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, a koji su sudjelovali na informativnom skupu u Mainzu, naglasili da s naplatom računa nemaju teškoća. To je zacijelo jedan od razloga što se ne daju obeshrabriti ni negativnim iskustvima. Osobito loše iskustvo je imala upravo tvrtka Jakob Becker koja je htjela u Brodsko-posavskoj županiji graditi deponij smeća koji odgovara standardima Europske unije. Tvrtka je pritom imala potporu Hrvatske vlade, a općina je od države dobila na poklon zemljište na kojem se trebao graditi deponij. Tvrtka je već imala 11 od 12 potrebnih dozvola, ali sve su spriječili prosvjedi građana. No unatoč tom negativnom iskustvu Dieter Arning je naglasio da njegova tvrtka ne odustaje od angažmana u Hrvatskoj, naprotiv - prije nekoliko dana je sklopljen ugovor s Dubrovnikom o sortiranju smeća. Zanimljiva iskustva stekla je i tvrtka Schott Glas koja je još 1990. u Zagrebu otvorila svoj ured, a prošle godine u Puli počela i s proizvodnjom predmeta od specijalnog stakla. Nakon ulaska u pulski Boral ova tvrtka je bilježila samo gubitke, ali gleda dugoročno i očekuje da će vrlo brzo, po riječima poslovoditelja Schott u Puli Franka Sauerbreya, već ove godine poslovati s dobitkom. Iako je ova tvrtka imala teškoća zbog odnosa hrvatskih radnika prema radu, očito nasljeđem socijalističkog vremena, kao i sa sporošću u provedbi zacrtanih nauma, Sauerbrey je istaknuo da je u Puli našao brojne djelatnike sa solidnom izobrazbom i velikom kreativnošću, pa je motivacija solidnom plaćom omogućila dobro poslovanje. Već sama pokrajina Rhein-Westfallen za Hrvatsku vrlo privlačan gospodarski partner. S četiri milijuna stanovnika ta je pokrajina slična Hrvatskoj, ali bruto društveni proizvod po stanovniku je šest puta veći nego u Hrvatskoj. Godišnja trgovina Hrvatske s ovom pokrajinom ima vrijednost od svega 80 milijuna eura, ali prošle godine je zabilježen zanimljiv trend, prijeko potreban Hrvatskoj. Naime uvoz hrvatskih proizvoda u tu pokrajinu porastao je za 17 posto, dok je izvoz pao za 3 posto. Na razini čitave Njemačke se, pak, negativna vanjskotrgovačka bilanca Hrvatske još više povećala tako da Hrvatska gotovo tri puta više robe uvozi iz Njemačke nego što u nju izvozi, što je dobro za njemačko gospodarstvo. Ne čudi zato da predstavnik pokrajinskog ministarstva gospodarstva Rhein-Westfallen, zadužen za vanjsku trgovinu s jugoistočnom Europom, Hans-Christian Arlt drži da su mogućnosti gospodarske suradnje s Hrvatskom izuzetno dobre. = Sa stajališta pokrajinske vlade najvažnija područja su proizvodnja i plasman vina, sve što je povezano s uzgojem vinove loze, s marketingom vina, strojevima za proizvodnju vina i tehnikom proizvodnje. U slučaju transfera iz Rhein-Westfallen u Hrvatsku to može pridonijeti da se kvaliteta hrvatska vina prizna i na međunarodnoj razini te da Hrvatska na temelju takve suradnje ima bolje mogućnosti plasmana svojih vina u zapadnim industrijskim zemljama. Druga mogućnost je suradnja na području turizma. I na ovom simpoziju je spomenuto mnogo izuzetno dobrih mogućnosti, a ja osobno mislim da je hrvatska obala jedna od najljepših u čitavom Sredozemlju. Na skupu je bio i predstavnik za gospodarstvo Glavnog konzulata Republike Hrvatske u Frankfurtu Silvio Kus koji je uvjeren da je skup bio vrlo uspješan i koristan za njemačko-hrvatsku gospodarsku suradnju. = Naravno da kada je riječ o suradnji postoje pozitivna, ali nažalost i negativna iskustva. Na nama je da pokušamo otkloniti ona negativna iskustva i spriječiti da se takve stvari više ne događaju, ali i cijeniti pozitivna iskustva i graditi upravo na tim pozitivnim iskustvima i poduzetničkim uspjesima njemačkih gospodarstvenika u Hrvatskoj. Da bi suradnja što više jačala, velike napore ulaže predsjednik Industrijske i trgovačke komore Rheinhessen dr. Harald Augter, koji je istodobno i predsjednik njemačko-hrvatskog društva u Mainzu. Svake godine on u suradnji s pokrajinskim ministarstvom za gospodarstvo, promet, poljoprivredu i vinarstvo organizira za njemačke poduzetnike informativna putovanja u Hrvatsku, a sljedeće je najavljeno za svibanj. (DW)