FRANC-AFP OD 25.2.03. PARIZ I BERLIN U IRAČKOJ KRIZI

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE - AFP* 25.II.2003. Pariz i Berlin igraju na sve ili ništa u iračkoj krizi "Njemačka i Francuska, jedinstvenije no ikad, u iračkoj krizi stavljaju na kocku svoj međunarodni ugled i utjecaj u multilateralnim ustanovama poniklim iz Drugog svjetskog rata. U ponedjeljak navečer, nakon neslužbene večere u Berlinu, francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder ostali su pri zajedničkom stajalištu s Rusijom što se tiče mirnog razoružanja Iraka. 'Ne vidimo nikakva razloga za promjenu našeg načela, koje je načelo mira, i prihvatiti ratničko razmišljanje', uporno je opetovao Jacques Chirac. Francuska je istodobno u UN-ovu Vijeću sigurnosti, zajedno s Njemačkom i s Rusijom, iznijela protuprijedlog na novi prijedlog rezolucije SAD-a i njegovih saveznika. Taj memorandum, koji je poduprla Kina, potvrđuje da je vojno rješenje moguće samo u 'krajnjem slučaju'. Tu staru pjesmu Francuska pjeva od početka krize, a Njemačka joj se pridružila nakon višemjesečne - i osamljene - protimbe ratu. Koji su njihovi zajednički interesi? Europa, kao protuteža svemoćnoj Americi i 'monopol' UN-a na odlučivanje za svaku primjenu sile izvan nacionalnih granica. Posrijedi je nešto više od iračkog pitanja, kažu s obje strane Rajne, a to je sučeljavanje dviju predodžaba o svijetu: Sjedinjene Države i neke njihove saveznice, s jedne strane, tvrde da su jedina nacija koja je kadra da uvede red na planetu, a pristaše 'multipolarnog' svijeta, s druge, računaju s izgradnjom političke Europe. 'Ne možemo se složiti s gledanjem na svijet u kojemu bi sve ovce čuvao jedan pastir', šali se visoki dužnosnik u francuskoj vladi koji je htio ostati anoniman. Temelji za jaču francusko-njemačku suradnju u iračkom pitanju položeni su koncem siječnja u prigodi proslave četrdesete obljetnice Elizejskog ugovora kojim je potvrđeno prijateljstvo dviju zemalja. 'Iračka kriza pruža Parizu neočekivanu prigodu da još više učvrsti Njemačku u europskoj politici, u času kada se, prvi put u svojoj povijesti, udaljuje od SAD-a', napominje Hans Stark iz Francuskog instituta za međunarodne odnošaje (IFRI). No tu neobičnu obnovu veze za koju su neki mislili da je mrtva, nisu svi u Europi, daleko od toga, shvatili kao poticaj prema jedinstvenom europskom glasu. Ako je vjerovati reakcijama Španjolske i Velike Britanije, ali i budućih zemalja članica kao što je Poljska, ona je prilično pridonijela nastanku 'pisma osmorice', proameričkog proglasa Europljana koji se protive francusko-njemačkom pravcu. 'Francuzi su razbili puno porculana u Europi', misli Anne-Marie Le Gloannec iz Središta za međunarodnu politiku Marca Blocha u Berlinu. I u Francuskoj i u Njemačkoj, uključujući i stranke na vlasti, javljaju se glasovi koji upozoravaju gospodu Chiraca i Schroedera na rizik kojemu taj poker s visokim ulozima izlaže prekoatlantske veze, ponajprije NATO, a onda i Ujedinjene narode. U Parizu računaju na nužnu obnovu zapadnog jedinstva. 'Prije ili kasnije, bez toga neće ići', kažu u francuskom ministarstvu vanjskih poslova. 'Irački prijepor pokazuje da Zapad još uvijek nema zajedničku strategiju sučeljavanja s novim prijetnjama', rekao je nedavno njemački veleposlanik u Washingtonu Wolfgang Ischinger pozivajući SAD da shvati Europu 'ozbiljno'. 'Kada SAD i Europa gledaju na stvari jednako, gotovo im ništa nije nemoguće', rekao je. 'U protivnom, nitko od njih ne može postići Bog zna što'", piše Isabel Parenthoen.