US-YU-MK-BA-krize-Organizacije/savezi-Vlada-Sudovi RFE 25. II. razgovor s Danielom Serwerom o Jugoslaviji RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE25. II. 2003.Daniel Serwer, direktor balkanske inicijative pri washingtonskom Institutu za mir, za
RFE govori o novo-starim uvjetima koje Beograd treba ispuniti kako bi dobio pomoć od 110 milijuna dolara, o izuzimanju Crne Gore, o rastu napetosti zbog izručenja osumnjičenih za ratne zločine haaškom sudu, o europskim snagama koje će naslijediti NATO, najprije u Makedoniji, pa zatim u BiH. Razgovarala Branka Trivić, dopisnica iz Washingtona.Komentirajući odluku američkog Kongresa da do 15. lipnja odgodi rok odluke je li Srbija ispunila uvjete za američku pomoć od 110 milijuna dolara, Daniel Serwer kaže da su zahtjevi američke administracije prema Srbiji zapravo jednaki kao i u prošlih nekoliko godina. = Jedina je razlika što je rok za njihovo ispunjenje odgođen. To odlaganje objašnjava se kašnjenjem donošenja američkog budžeta. Zato je pogreška sve to previše naglašavati i tražiti nove interpretacije.Upitan koje konkretne uvjete Srbija do 15. lipnja treba zadovoljiti, je li izručenje Mladića, Šljivančanina i Radića haaškom sudu zadaća koja se do tada mora učiniti, Daniel Serwer
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
25. II. 2003.
Daniel Serwer, direktor balkanske inicijative pri washingtonskom
Institutu za mir, za RFE govori o novo-starim uvjetima koje Beograd
treba ispuniti kako bi dobio pomoć od 110 milijuna dolara, o
izuzimanju Crne Gore, o rastu napetosti zbog izručenja
osumnjičenih za ratne zločine haaškom sudu, o europskim snagama
koje će naslijediti NATO, najprije u Makedoniji, pa zatim u BiH.
Razgovarala Branka Trivić, dopisnica iz Washingtona.
Komentirajući odluku američkog Kongresa da do 15. lipnja odgodi rok
odluke je li Srbija ispunila uvjete za američku pomoć od 110
milijuna dolara, Daniel Serwer kaže da su zahtjevi američke
administracije prema Srbiji zapravo jednaki kao i u prošlih
nekoliko godina.
= Jedina je razlika što je rok za njihovo ispunjenje odgođen. To
odlaganje objašnjava se kašnjenjem donošenja američkog budžeta.
Zato je pogreška sve to previše naglašavati i tražiti nove
interpretacije.
Upitan koje konkretne uvjete Srbija do 15. lipnja treba
zadovoljiti, je li izručenje Mladića, Šljivančanina i Radića
haaškom sudu zadaća koja se do tada mora učiniti, Daniel Serwer
odgovara:
= Nije riječ o nečemu što je Washington tek ove godine nametnuo,
nego o starim, Beogradu već dobro poznatim, uvjetima. Crna Gora
nije pogođena zamrzavanjem američke pomoći, unatoč glasina da se
Karadžić pojavljuje i na njenom području. Očigledno američki
dužnosnici koji prate ovaj slučaj nisu povjerovali tim glasinama. U
svakom slučaju, izuzimanje Crne Gore daje Podgorici dosta motiva za
uhićenje osumnjičenih za ratne zločine ako se zateknu na njenom
području.
I u Washingtonu i u Beogradu, kaže naš sugovornik, rastu napetosti u
pogledu izručenja osumnjičenika za ratne zločine haaškom sudu.
= Stajalište Washingtona je, međutim, da se ti zahtjevi i
uvjetovanosti mogu skinuti s dnevnog reda tek kada ih Srbija
ispuni, kada osumnjičene za ratne zločine uhiti i pošalje u Haag.
Komentirajući izjavu saveznog predsjednika Koštunice da haaški sud
utječe destabilizirajuće na zemlju, Daniel Serwer ističe da bi
Srbiju mnogo više destabilizirao Milošević u Beogradu nego na
haaškom sudu.
= Haaško suđenje je potpuno skinulo Miloševićev utjecaj na srpski
politički život, otklonilo mogućnost da on i dalje destabilizira
srpsku političku pozornicu. Ja držim da je to dobro.
Upitan čime još, osim zamrzavanjem sto milijuna dolara, Sjedinjene
Države mogu zaprijetiti Beogradu ukoliko ne ispuni uvjete do 15.
lipnja, naš sugovornik kaže da to ovisi o stupnju suradnje
Sjedinjenih Država i europskih saveznika u međunarodnim
financijskim institucijama - Međunarodnom monetarnom fondu i
Svjetskoj banci.
= Ako Washington uvjeri Europljane u tim institucijama da svoju
pomoć slično uvjetuju, mislim da bi to bili vrlo jaki znaci Srbiji i
osumnjičeni za ratne zločine vrlo brzo bi se našli u Haagu. Ali bez
europske potpore ova američka suspenzija pomoći ne bi imala tako
jake izravne posljedice, iako bi i u tom slučaju predstavljala jaki
signali međunarodnoj financijskoj zajednici.
Daniela Serwera pitamo i što misli o perspektivi europskih snaga
koje će preuzeti NATO-vu misiju u Bosni i Hercegovini i
Makedoniji.
= Europske snage za brzo djelovanje preuzet će misiju u Makedoniji,
ali ne vjerujem da će tako brzo naslijediti posao NATO-a u Bosni i
Hercegovini. Čini mi se da problem Europe na Balkanu nije imao i
nema veze s brojem njenih vojnika na terenu, nego sa stupnjem njenog
kredibiliteta u regiji. Upravo tu su Amerikanci bili jači jer su
pokazali koherenciju zapovjedništva i ciljeva.
U tom pogledu Europljani su bili relativno slabi, kaže naš
sugovornik i dodaje da je to razumljivo s obzirom da Europu čini
mnogo zemalja, mnogo suvereniteta, mnogo različitih stajališta o
istom problemu.
= Europa će preuzeti misiju u Makedoniji, učiniti će pokus u toj
zemlji što je dobro, ali Amerika želi vidjeti hoće li taj europski
pokus uspjeti. Tek ako se pokaže uspješnim, Sjedinjene Države će
razmotriti pitanje početka europske misije u Bosni i Hercegovini.
Ono što Bosnu - s američkog stajališta - čini posebnom je to što su
Sjedinjene Države u nju mnogo uložile i ne žele riskirati ili
izgubiti uloženo i postignuto. Upravo se zato Washington prije nego
što se potpuno povuče iz te zemlje želi uvjeriti da će europske
snage uspješno funkcionirati.
(RFE)