DE-TR-US-IQ-TURSKA-SAD-IRAK-Ratovi-Obrana-Parlament-Vlada nj 25. II. DPA: turska otvara vrata sad NJEMAČKADPA25. II. 2003.Turska otvara Sjedinjenim Državama sjeverni bok za rat protiv Iraka"U mukotrpnim pregovorima s Washingtonom
turska vlada pokleknula je pod pritiskom i odobrila - doduše, nevoljko - stacioniranje američkih kopnenih postrojbi na turskoj granici s Irakom. Pristanak kabineta u Ankari napokon je dovelo američku vladu do željenog cilja: zatvoren je vojni krug oko iračkog vlastodršca Sadama Huseina. Čim turski parlament dade svoj blagoslov, Washington će u Turskoj moći rasporediti desetke tisuća američkih vojnika radi pokretanja ofenzive na Bagdad iz pravca sjevera - možda već sljedećih dana. U utorak promatrači u Ankari nisu dvojili da će zastupnici islamsko-konzervativnog AKP-a na kraju ipak prihvatiti sugestije svoje vlade.'Ne popustite osjećajima. Posrijedi je državno pitanje' - tim je riječima premijer Abdullah Guel izmamio od nesklonih članova kabineta pristanak na stacioniranje američkih postrojbi, izvijestili su u utorak turski listovi. Spominju se 62 tisuće američkih vojnika koje WAshington namjerava okupiti u Turskoj. Već
NJEMAČKA
DPA
25. II. 2003.
Turska otvara Sjedinjenim Državama sjeverni bok za rat protiv
Iraka
"U mukotrpnim pregovorima s Washingtonom turska vlada pokleknula
je pod pritiskom i odobrila - doduše, nevoljko - stacioniranje
američkih kopnenih postrojbi na turskoj granici s Irakom.
Pristanak kabineta u Ankari napokon je dovelo američku vladu do
željenog cilja: zatvoren je vojni krug oko iračkog vlastodršca
Sadama Huseina. Čim turski parlament dade svoj blagoslov,
Washington će u Turskoj moći rasporediti desetke tisuća američkih
vojnika radi pokretanja ofenzive na Bagdad iz pravca sjevera -
možda već sljedećih dana. U utorak promatrači u Ankari nisu dvojili
da će zastupnici islamsko-konzervativnog AKP-a na kraju ipak
prihvatiti sugestije svoje vlade.
'Ne popustite osjećajima. Posrijedi je državno pitanje' - tim je
riječima premijer Abdullah Guel izmamio od nesklonih članova
kabineta pristanak na stacioniranje američkih postrojbi,
izvijestili su u utorak turski listovi. Spominju se 62 tisuće
američkih vojnika koje WAshington namjerava okupiti u Turskoj. Već
danima se u sredozemnoj luci Iskenderun istovaruju vojna vozila -
privremeno radi nadogradnje turskih uporišta, koja bi Washingtonu
trebala poslužiti kao upravljačke ploće u ofenzivi na Bagdad iz
pravca sjevera.
Za razliku od rata u Perzijskom zaljevu 1991. g., kada je Ankara
otvorila strateški važno uporište svog ratnog zrakoplovstva
Incirlik, nova islamsko-konzervativna vlada maksimalno se
angažirala kako bi se što bolje zaštitila od gospodarskih gubitaka
i političkih rizika - upravo je to bio motiv dugotrajnih pregovora s
Washingtonom za pomoć vrijednu milijarde dolara te za sudjelovanje
o donošenju vojnih i političkih odluka u slučaju rata u susjednom
Iraku.
Kako bi osigurala potporu zastupnika u Ankari u kontekstu vrlo
raširenog ratnog raspoloženja među 70 milijuna Turaka, turska je
vlada spretno posegnula za 'dvostrukom odlukom'. Naime, po toj bi
se odluci paralelno okupljanju američkih vojnika trebale
angažirati turske postrojbe, koje se, doduše, neće boriti rame uz
rame s Amerikancima ali bi trebale štititi 'nacionalne interese' na
sjeveru Iraka.
Takva bi se situacija mogla izroditi u opasnu gužvu a u najgorem
slučaju i u paralelno ratno poprište. Demokratska stranka
Kurdistana (KDP) pod vodstvom Masuda Barzanija upozorila je na
opasnost eventualnih 'sukoba' u slučaju ulaska turskih vojnika u
sjeverni dio Iraka. 'Režim u Bagdadu smatramo manjom prijetnjom od
turske okupacije', citirali su turski listovi u utorak riječi
Barzanijeva zamjenika Samija Abduelrahmana.
Ni Barzanijevi 'Pešmerge' ni ostale naoružane skupine u regiji nisu
dovoljno jaki za upuštanje u sukob s turskim vojnicima, ocijenio je
turski list Radikal. No, to ne isključuje mogućnost sukoba -
primjerice, u obliku terorističkih napada. 'Zašto se ne bismo
borili rame uz rame s Amerikancima?', pita Turkish Daily News. 'Ako
je cilj Turske da bude nazočna u regiji kada se donose odluke važne
za budućnost Iraka, trebali bismo sudjelovati sa svime što imamo',
napominje navedeni list. Neke turske divizije mogle bi krenuti na
Bagdad zajedno s Amerikancima, ističe Turkish Daily News. 'To bi
značilo da Turska sudjeluje u oslobađanju iračkog naroda i da nas
nitko ne može optužiti da besposleno sjedimo na sjeveru Iraka dok
nas istodobno žigošu kao okupatore'", prenosi pisanje Turkish
Daily Newsa Ingo Bierschwale.