ZAGREB, 25. veljače (Hina) ? Jedna od najizvođenijih drama na svijetu "Romeo i Julija" Williama Shakespearea premijerno će, u režiji Petra Večeka, biti izvedena 2. ožujka u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).
ZAGREB, 25. veljače (Hina) ? Jedna od najizvođenijih drama na
svijetu "Romeo i Julija" Williama Shakespearea premijerno će, u
režiji Petra Večeka, biti izvedena 2. ožujka u zagrebačkom
Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK). #L#
Uz prevoditeljsku suradnju Zvjezdane Timet, "Romea i Juliju" na
scenu će postaviti redatelj Petar Veček, kojemu je to prvi put da
režira u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, najavljeno je na
današnjoj konferenciji za novinare.
Izrazivši zadovoljstvo ekipom s kojom je radio na predstavi, Veček
je rekao kako očekuje da će predstava biti dobra. Romea će glumiti
Luka Dragić, a za Juliju su se pripremile dvije glumice - Zrinka
Cvitešić i Dijana Vidušin.
Na praizvedbi Juliju će glumiti Zrinka Cvitešić (mijenja Dijanu
Vidušin, koja je odustala od nastupa na praizvedbi zbog uganuća
noge).
Romeove prijatelje glume Alen Šalinović (Benvoglio) i Borko Perić
(Mercuzio). U predstavi, među inima, glume Božidar Orešković
(Capuletti, glava veronske obitelji u zavadi s Montecchima),
Vlasta Ramljak (Gospođa Capuletti), Dušan Gojić (Montecchi, glava
veronske obitelji u zavadi s Capulettima).
Scenograf je Zlatko Kauzlarić Atač, kostimografkinja Ingrid
Begović, a glazbu je skladao Darko Hajsek. Borbene scene ostvarene
su sudjelovanjem osam članova zagrebačkoga karataškog kluba
"Tempo", u koreografiji Ilije Smoljenovića.
Shakespearovi "Romeo I Julija" ne silaze s repertoara mnogih
svjetskih kazališta otkad je potkraj 16. stoljeća ta tragedija
napisana.
Kritičari se slažu da u svakom vremenu i prostoru u kojem se izvodi
tragedija dobiva nova značenja. Obitelji Montecchi i Capuletti po
tim tumačenjima nisu samo dvije zavađene veronske obitelji, nego
prizma kroz koju se prelama ludilo svjetske povijesti, ističe se u
najavi praizvedbe.
Priča o mladim ljubavnicima iz 16. stoljeća smatra se najljepšom,
ali i najtužnijom ljubavnom pričom svjetske književnosti, u kojoj
ljubav u sukobu s mržnjom i ružnom političkom stvarnošću gubi igru,
a tim gubitkom, odnosno smrću, ona pak zadobiva vječnost.
(Hina) ag mc