FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DW 24. II. TISAK

DE-US-IQ-VA-KRIZE-Vlada-Politika DW 24. II. TISAK NJEMAČKI RADIO - DW24. II. 2003.TisakVolksstimme drži da se odluka o ratu već odavno donijela. Čak ni kada bi Irak uništio zabranjene rakete, to više ne bi moglo spriječiti rat. Bush je odlučio ratovati. Zapravo više ni nije riječ o tome da se traže druge mogućnosti stvaranja kontrole nad Irakom. Bush ne govori uzalud preko svog ministra vanjskih poslova da Sadam Husein nije iskoristio posljednju šansu koju mu pruža rezolucija 1441. Po Bushovoj logici - kada se proigra i posljednja šansa mora se uporabiti i posljednje sredstvo. Bushu je potrebna još samo nova rezolucija Vijeća sigurnosti kojim će ozakoniti rat. Izvješća o iračkim raketama koje predstavljaju prijetnju njemačkim vojnicima u Kuvajtu došla su u pravi trenutak - kao naručena. Hannoversche Zeitung komentira vojni i politički splet činjenice da je Irak na granici prema Kuvajtu postavio zabranjene rakete o kojima javnost tek sada saznaje. Kada je riječ o tim raketama, njemačko ministarstvo obrane je objavilo kako su američki zrakoplovi već 11. veljače napali iračke položaje - to je vrlo zanimljiva vijest. To znači da je Irak prekršio UN-ovu rezoluciju, a to je Berlinu bilo poznato. SAD je pokušao taj prekršaj riješiti
NJEMAČKI RADIO - DW 24. II. 2003. Tisak Volksstimme drži da se odluka o ratu već odavno donijela. Čak ni kada bi Irak uništio zabranjene rakete, to više ne bi moglo spriječiti rat. Bush je odlučio ratovati. Zapravo više ni nije riječ o tome da se traže druge mogućnosti stvaranja kontrole nad Irakom. Bush ne govori uzalud preko svog ministra vanjskih poslova da Sadam Husein nije iskoristio posljednju šansu koju mu pruža rezolucija 1441. Po Bushovoj logici - kada se proigra i posljednja šansa mora se uporabiti i posljednje sredstvo. Bushu je potrebna još samo nova rezolucija Vijeća sigurnosti kojim će ozakoniti rat. Izvješća o iračkim raketama koje predstavljaju prijetnju njemačkim vojnicima u Kuvajtu došla su u pravi trenutak - kao naručena. Hannoversche Zeitung komentira vojni i politički splet činjenice da je Irak na granici prema Kuvajtu postavio zabranjene rakete o kojima javnost tek sada saznaje. Kada je riječ o tim raketama, njemačko ministarstvo obrane je objavilo kako su američki zrakoplovi već 11. veljače napali iračke položaje - to je vrlo zanimljiva vijest. To znači da je Irak prekršio UN-ovu rezoluciju, a to je Berlinu bilo poznato. SAD je pokušao taj prekršaj riješiti zračnim napadom. Berlin je to prešutio, jer iračke rakete ugrožavaju i njemačke vojnike. Pokazuje se da kada stanje postane vrlo ozbiljno Nijemcima u pomoć priskaču Amerikanci. Zbog takvih vijesti koje procure, Nijemci trebaju politički biti vrlo oprezni: može im se dogoditi da preko noći moraju mobilizirati i posljednje ostatke njemačko-američkih odnosa. Amerikanci mogu preživjeti ako im Nijemci okrenu leđa, ali obrnuto - to je mnogo teže. U mirovna nastojanja sprječavanja rata u Iraku aktivno se uključio i Papa Ivan Pavao II., a njegovo odbijanje rata jasnije je nego ikad ranije. Leipziger Volkszeitung osvrće se na Papin poziv na mir i njegov mogući utjecaj. 'Koliko divizija ima Papa', upitao je jednom Josef Staljin. Diktator je jako podcijenio utjecaj Svetog oca. Sovjetski Savez već je odavno na ropotarnici prošlosti, a Vatikan je snažniji nego ikad ranije. I Georgeu Bushu bi moglo sinuti da njegov najžešći neprijatelj u sporu oko rata u Perzijskom zaljevu ne sjedi u Berlinu ili u Parizu. Još se nikada iz Vatikana nije čulo tako oštro protivljenje ratu. Wojtyla se ne plaši bez razloga kako bi taj rat zapalio cijeli Bliski istok. Papa ni danas nema raspoložive divizije, no njegov se glas ipak čuje i daleko izvan katoličkog svijeta. To može biti opasno za diktatore - ali i za predsjednike koji se upuštaju u opasne misije. Neue Osnabruecker Zeitung osvrće se na Sharonovu novu vladu u Izraelu. Ne samo Arielu Sharonu, već i brojnim Izraelcima, pa čak i nekima u Radničkoj stranci, stalo je do toga da dođe do stvaranja velike koalicije. No ipak je dobro da šef Radničke stranke Amram Mitzna nije popustio Sharonovim molbama. Zbog čega? Radnička stranka može se obnoviti nakon poraza na izborima prije četiri tjedna jedino kao oporba Sharonu. Jedino se tako stranka može ocrtati kao umjerena alternativa, kao stranka koja je doista spremna sklopiti mir s Palestincima. U dosadašnjoj su vladi socijaldemokrati imali samo ulogu mlađeg partnera koji je bez ikakvog utjecaja. Osim toga Sharon nije pristao na uvjete koje je postavio Mitzna - ukidanje židovskih naselja i pregovore s Palestincima. Sada premijer mora vladati u savezu koji nije sasvim po njegovoj mjeri. Povezivanje s ekstremnom nacionalno-vjerskom strankom znači utvrditi trajni sukob s Palestincima. (DW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙